ARHiNET - Narodni odbor općine Pešćenica

Povijest:	Općina Pešćenica uspostavljena je na temelju Zakona o podjeli NR Hrvatske na kotare, gradove i općine (NN 16/1952) prema kojemu su ukinuti su narodni odbori rajona i naselja, a umjesto njih uspostavljene su općine kao političko-teritorijalne jedinice. Nakon Odluke o teritorijalnoj podjeli grada Zagreba (SG NOGZ 31-33/1953) ukinute su ispostave koje su vršile upravne poslove na području bivših gradskih rajona, a grad Zagreb je podjeljen na osam općina, i to: Črnomerec, Donji grad, Gornji grad, Maksimir, Medveščak, Peščenica, Trnje i Trešnjevka. Prema toj Odluci teritorijalna nadležnost općine Pešćenica obuhvaćala je gradski predjel omeđen sa zapada Heinzlovom ulicom od Zvonimirove na jug, Zavrtnicom, Folnegovićevom ulicom do Držićeve te istom ulicom do rijeke Save, s juga rijekom Savom, sa istoka granicom općinom Dubrava, a sa sjevera Zvonimirovom ulicom od Heiznzelove na istok, dijelom Maksimirske ceste uz zapadni dio stadiona do Borongajske ceste, te od Borongajske ceste željezničkom prugom do granice općine Dubrava. Gradski predjel nešto je promjenjen nakon donošenja Odluke o općinama u sastavu grada (SG NOGZ br. 3/1955) prema kojoj su u sastav općine ušla mjesta Kozari, Petruševec, Vukomerec i Žitnjak. Narodni odbor općine Peščenica počeo je s radom 21.10.1953. Nadležnost i djelokrug, prava i obaveze, unutrašnje ustrojstvo, te odnos prema višim organima vlasti određeni su Zakonom o narodnim odborima gradova i gradskih općina (NN 36/1952). Funkciju vlast vršio je preko sjednica na kojima je donosio zaključke, rješenja, odluke i druge akte. Radi boljeg i profitabilnijeg upravljanja stambenim i poslovnim fondom u vlasništvu općine, narodni odbor općine Peščenica osnovao je Stambenu zajednicu, sukladno Uredbi o upravljanju i održavanju stambenih zgrada (SL SFRJ 52/1953). Narodni odbor općine Pešćenica potpadao je pod nadležnost Narodnog odbora grada Zagreba. Ukinut je na temelju Zakona o područjim općina i kotara u NRH (NN 39/1962), a nakon novog Ustava NRH (NN 15/1963) s radom nastavlja Skupština općine Peščenica, kao njegov slijednik.
Sjedišta:	Zagreb (1953. - 1962.)
Djelatnost:	Funkcije, zanimanja i djelatnost Narodnog odbora općine Pešćenica definirani su statutom općine, usklađenim prema zakonskim propisima i statutu Narodnog odbora grada Zagreba. Prema statutu dužan je bio brinuti se za sve poslove od neposrednog interesa za privredni, komunalni, socijalni i kulturni razvitak općine, među kojima se navode slijedeće: briga o komunalnom uređenju općine, upravljanje stambenim i poslovnim fondom u vlasništvu općine, uređenju ulica i parkova, unapređenju privrednih subjekata, zatim vođenje brige o socijalnoj i zdravstvenoj zaštiti djece i odraslih, te održavanju zdravstvenih, prosvjetnih i kulturnih institucija na području općine (škola, knjižnica, kina, domova zdravlja i dr.). Osim toga, dužan je bio provoditi sva uputstva, odluke i naredbe Narodnog odbora grada Zagreba, kao nadležnog organa.
Unutarnji ustroj / genealogija:	Unutarnji ustroj Narodnog odbora općine Pešćenica utvrđen je statutom općine, prema kojemu se narodni odbor definira kao dvodomno tijelo koje sačinjavaju Općinsko vijeće i Vijeće proizvođača, te 30 odbornika koji između sebe biraju predsjednika, potpredsjednika i tajnika. Za obavljanje pojednih poslova iz oblasti društvenog života Narodni odbor općine Pečćenica osnovao je osam odjela. U okviru svoje nadležnosti odjeli su osnivali niže organe odsjeke, direkcije, urede i dr. Za proučavanje pojedinih pitanja i prijedloga u sastavu narodnog odbora uspostavljene su stalne i privremene komisije. Administracija se sastojala od tajništva, unutar kojeg je bio uspostavljen potreban broj organizacijskih jedinica.