ARHiNET - Narodni odbor općine Trešnjevka

Povijest:	Nakon Zakona o podjeli NR Hrvatske na kotare, gradove i općine (NN 16/1952), izvršena je reorganizacija uprave u Hrvatskoj. Ovim zakonom ukinuti su narodni odbori rajona i naselja, a uspostavljene su općine kao političko-teritorijalne jedinice. Međutim, uži dio grada Zagreba nije odmah kao ostali dio NR Hrvatske podijeljen na općine, kako je bilo određeno navedenim zakonom, nego je jedno vrijeme (od sredine 1952. do sredine 1953.) na području ukinutih rajona (I–VI) upravne poslove decentralno obavljao Narodni odbor grada Zagreba putem ispostava kao gradskih ureda. Nakon donošenja Odluke o teritorijalnoj podjeli grada Zagreba (SG NOGZ 31-33/1953), ukinute su ispostave, a grad Zagreb je podjeljen na osam općina i to: Črnomerec, Donji Grad, Gornji Grad, Maksimir, Medvešćak, Peščenica, Trešnjevka i Trnje. Nadležnost i djelokrug, prava i obaveze, unutrašnje ustrojstvo, te odnos prema višim organima vlasti definirani su statutom općine, usklađenim sa Zakonom o narodnim odborima gradova i gradskih općina (NN 36/1952). Funkciju vlasti vršio je preko sjednica na kojima je donosio zaključke, rješenja, odluke i druge akte. Nakon Uredbe o upravljanju stambenim zgradama (SL FNRJ 52/1953) Narodni je odbor osnovao Stambenu upravu koja se brinula za sve poslove oko upravljanja poslovnim i stambenim fondom u vlasništvu općine. Teritorijalna nadležnost općine Trešnjevka obuhvaćala je slijedeći prostor: sa zapada je granica išla rubom općina Kustošija i Vrapča (od 1955. općina Susedgrad) do potoka Črnonerec, s juga rijekom Savom do Savske ulice i željezničkog mosta. Istočna granica išla je uz Savsku cestu do Koturaške ulice, te sa sjevera željezničkom prugom. Narodni odbor općine Trešnjevka potpadao je pod Narodni odbor grada Zagreba. Prestaje djelovati na temelju Zakona o područjima općina i kotara u NR Hrvatskoj (NN 39/1962), a nakon novog Ustava SRH (NN 15/1963), s radom nastavlja Skupština općine Trešnjevka, kao njegov slijednik.
Sjedišta:	Zagreb (1953 - 1962)
Djelatnost:	Funkcije, zanimanja i djelatnost Narodnog odbora općine Trešnjevka definirani su statutom općine, usklađenim prema zakonskim propisima i statutu Narodnog odbora grada Zagreba. Prema statutu dužan je bio brinuti se za sve poslove od neposrednog interesa za privredni, komunalni, socijalni i kulturni razvitak općine, među kojima navodimo slijedeće; brigu o komunalnom uređenju općine, upravljanje stambenim i poslovnim fondom u vlasništvu općine, uređenju ulica i parkova, unapređenju privrednih subjekata, zatim voditi brigu o socijalnoj i zdravstvenoj zaštiti djece i odraslih, te održavanju zdravstvenih, prosvjetnih i kulturnih institucija na području općine (škola, knjižnica, kina, bolnica i dr.). Osim toga, dužan je bio provoditi sva uputstva, odluke i naredbe Narodnog odbora grada Zagreba, kao nadležnog organa.
Unutarnji ustroj / genealogija:	Unutarnji ustroj Narodnog odbora općine Trešnjevka utvrđen je statutom općine, prema kojemu se narodni odbor definira kao dvodomno tijelo koje sačinjavaju Općinsko vijeće i Vijeće proizvođača, te 37 odbornika koji između sebe biraju predsjednika, potpredsjednika i tajnika. Za obavljanje pojednih poslova iz oblasti društvenog života Narodni odbor općine Trešnjevka osnovao je sedam odjela. U okviru svoje nadležnosti odjeli su osnivali niže organe odsjeke, direkcije, urede i dr. Za proučavanje pojedinih pitanja i prijedloga u sastavu narodnog odbora uspostavljene su stalne i privremene komisije. Administracija se sastojala od tajništva, unutar kojeg je bio uspostavljen potreban broj organizacijskih jedinica.