ARHiNET - Narodni odbor općine Zagrebačka Dubrava

Povijest:	Narodni odbor općine Zagrebačka Dubrava nastao je na temelju Zakona o podjeli NR Hrvatske na kotare, gradove i općine (NN 16/1952) kao jedna od devet općina na širem području grada Zagreba. Nadležnost i djelokrug narodnog odbora, prava i obaveze, unutrašnje ustrojstvo te odnos prema višim organima vlasti definirani su Zakonom o narodnim odborima općina (NN 35/1952). Funkciju vlasti vršio je preko sjednica na kojima je donosio zaključke, rješenja, odluke, uputstva i druge akte. U svrhu boljeg i profitabilnijeg upravljanja poslovnim i stambenim fondom u vlasništvu općine narodni je odbor osnovao Upravu stambene zajednice. Općina je bila podjeljena na tri stambene zajednice: Stambena zajednica Donja Dubrava, Stambena zajednica Donja Dubrava i Stambena zajednica Studenski grad. Stambena uprava posebno je vodila urudžbene zapisnike. Teritorijalna nadležnost Narodnog odbora općine Zagrebačka Dubrava određena je na temelju Zakona o području kotara i općina u NR Hrvatskoj (NN 36/1955) prema kojemu je općina obuhvaćala slijedeća naselja: Bragovec, Čučerje, Čugovec, Čulinec, Čulinečka Dubrava, Dankovec, Degidovec, Granešina, Granešinski Novaki, Granešinski Novoselec, Jalševec, Medvedski breg, Miroševec, Oporovec, Resnička Trnava, Resnički Gaj, Resnik, Retkovec, Slanovec, Trstenik, i Zagrebačka Dubrava. Narodni odbor općine Zagrebačka Dubrava potpadao je pod nadležnost Narodnog odbora grada Zagreba. Prestaje djelovati nakon donošenja Zakona o područjima općina i kotara u NR Hrvatskoj (NN 39/1962) na temelju kojega ulazi u sastav općine Maksimir.
Sjedišta:	Dubrava (1952. - 1962.)
Djelatnost:	Funkcije, zanimanja i djelatnost Narodnog odbora općine Zagrebačka Dubrava definirani su statutom općine, usklađenim prema zakonskim propisima i statutu Narodnog odbora grada Zagreba. Prema statutu dužan je bio brinuti se za sve poslove od neposrednog interesa za privredni, komunalni, socijalni i kulturni razvitak općine, među koje spada slijedeće; brigu o komunalnom uređenju općine, upravljanje stambenim i poslovnim fondom u vlasništvu općine, uređenju ulica i parkova, unapređenju privrednih subjekata, zatim voditi brigu o socijalnoj i zdravstvenoj zaštiti djece i odraslih, te održavanju zdravstvenih, prosvjetnih i kulturnih institucija na području općine (škola, knjižnica, kina, domova zdravlja i dr.). Osim toga, dužan je bio provoditi sva uputstva, odluke i naredbe Narodnog odbora grada Zagreba, kao nadležnog organa.
Unutarnji ustroj / genealogija:	Unutarnji ustroj Narodnog odbora općine Zagrebačka Dubrava utvrđen je statutom općine, prema kojemu se narodni odbor definira kao dvodomno tijelo koje sačinjavaju Općinsko vijeće i Vijeće proizvođača, te 34 odbornika koji između sebe biraju predsjednika, potpredsjednika i tajnika. Za obavljanje pojednih poslova iz oblasti društvenog života Narodni odbor općine Zagrebačka Dubrava osnovao je pet odjela. U okviru svoje nadležnosti odjeli su osnivali niže organe odsjeke, direkcije, urede i dr. Za proučavanje pojedinih pitanja i prijedloga u sastavu narodnog odbora uspostavljene su stalne i privremene komisije. Administracija se sastojala od tajništva, unutar kojeg je bio uspostavljen potreban broj organizacijskih jedinica.