ARHiNET - Rajonski narodni odbor Centar

Povijest:	U Zagrebu je 8. svibnja 1945. vlast preuzela Komanda grada Zagreba. Već 12. svibnja donosi Naredbu (Naredba br. 2/1945, Izdvojeni spisi kut. br. 1.) o podjeli grada na sedam rajonskih područja. Vojna se uprava kratko zadržala na vlasti, pa je već 27. svibnja prepustila vlasti novoosnovanom Privremenom gradskm narodnom odboru. Odmah nakon što je preuzeo vlast Privremeni gradski narodni odbor odredio je da se gradsko područje dijeli na sedam rajona (ne više na rajonska područja) i to: I. rajon Centar, II. rajon Vlaška ulica, III. rajon Maksimir, IV. rajon Martinovka, V. rajon Trešnjevka, VI. rajon Gornja Ilica i VII. rajon Kustošija (Vjesnik, br. 48/1945). Djelatnost i poslovanje, te odnos prema višim organima vlasti definirani su Općim zakonom o narodnim odborima (SL FNRJ 43/1946) i njegovim izmjenama (SL FNRJ 49/1949). Teritorijalnu nadležnost I. rajona Centar određivao je Gradski narodi odbor. Osim gradskog područja po ulicama u sastav Rajona ulazila su naselja Šestine, Kraljičin Zdenac, Šestinski Kraljevac i Sljeme Naseobina. Ukazom o promjeni administrativno-teritorijalne podjele NR Hrvatske (NN 4/1950) I. rajonu Centar priključena su područja ukinutih Mjesnih narodnih odbora Mlinovi i Šestine, te istočni dijelovi područja uz granicu VI. Rajona Črnomerec. Rajonski narodni odbor Centar potpadao je pod nadležnost Narodnog odbora grada Zagreba. Prestaje djelovati nakon donošenja Zakona o podjeli NR Hrvatske na kotare, gradove, i općine (NN 16/1952), a s radom dalje nastavlja djelovati Narodni odbor općine Centar, kao njegov slijednik.
Sjedišta:	Zagreb (1945. - 1952.)
Djelatnost:	U okviru svoje nadležnosti imao je poslove lokalnog i općeg djelokruga. Za poslove lokalnog djelokruga donosio je propise po vlastitoj incijativi, radi provođenja odluka, naredbi i rješenja viših organa, dok je za poslove općeg djelokruga donosio propise samo na temelju ovlaštenja viših tijela. Kao gradski organ vlasti brinuo se za slijedeće poslove: za unapređenje i razvijanje lokalne privrede, za komunalnu izgradnju i podizanje stambenih zgrada, za uređenje trgova, parkova i gradskih ulica. U pogledu kulturne politike brinuo se za otvaranje knjižnica, čitaonica, kina, muzeja, te podizanju i održavavanju osnovnih i srednjih škola. Rajonski narodni odbor vodio je brigu o socijalnoj i zdravstvenoj zaštiti građana, o provođenju unutrašnjeg reda i mira, te o svekolikim poslovima od interesa za prosperitet užeg centra grada Zagreba.
Unutarnji ustroj / genealogija:	Rajonski narodni odbor Centar sačinjavao je plenum od 75 odbornika izabranih na izborima (broj odbornika se mijenjao kako je rajon razvijao, a broj stanovnika povećavao ). Odbornici su birali predsjednika, potpredsjednika (u pravilu dva potpredsjednika) i tajnika. Glavni izvršni i upravni organ u sastavu rajonskog narodnog odbora bio je Izvršni odbor. Izvršni odbor sačinjavali su članovi izabrani iz sastava plenuma koji su između sebe birali predsjednika, potpredsjednika i tajnika. Izvršni odbor brinuo se za provođenje svih zaključaka i odluka narodnog odbora i bio je nadležan za rad svih ostalih organa u sastavu rajonskog narodnog odbora. Za upravljanje poslovima pojedinih grana državne uprave na području Rajona Centar uspostavljena su povjereništva iz oblasti općih poslova, iz oblasti stambenih poslova, iz oblasti financija, te iz oblasti socijalne politike i zdravstva. Za vršenje određenih poslova iz svoje nadležnosti povjereništva su osnivala niže organe odsjeke i direkcije. U sastavu Rajonskog narodnog odbora Centar postojala je planska i kontrolna komisija, te sudac za prekršaje. Rajonski narodni odbor Centar imao je vlastitu pisarnicu kojom je rukovodio tajnik narodnog odbora.