ARHiNET - Rajonski narodni odbor Maksimir

Povijest:	U Zagrebu je 8. svibnja 1945. vlast preuzela Komanda grada Zagreba. Već 12. svibnja donosi Naredbu (Naredba br. 2/1945, Izdvojeni spisi, kut. 1.) o podjeli grada na sedam rajonskih područja. Vojna uprava kratko se zadržala na vlasti, pa je već 27. svibnja prepustila vršenje vlasti novoosnovanom Privremenom Gradskom narodnom odboru. Odmah nakon što je preuzeo vlast Privremeni Gradski narodni odbor odredio da se gradsko područje dijeli na sedam rajona (ne više na rajonska područja) i to: I. rajon Centar, II. rajon Medvešćak, III. rajon Maksimir, IV. rajon Trnje, V. rajon Trešnjevka, VI. rajon Črnomerec i VII. rajon Kustošija (Vjesnik, br. 48/1945). Djelatnost i poslovanje, te odnos prema višim organima vlasti definirani su Općim zakonom o narodnim odborima (SL FNRJ 43/1946) i njegovim izmjenama (SL FNRJ 49/1949). Teritorijalnu nadležnost određivao je Gradski narodni odbor. Osim gradskog područja po ulicama u sastav su ulazila slijedeća mjesta: Bukovec Donji, Bukovec Gornji, Remetski Čret, Remete sa dijelom Jazbina, Čulinec, Čulinečka Dubrava, Resnička Trnava i Resnički Gaj te Gradsko naselje Markuševec u čiji su sastav ulazila sela Bačun, Deščevec, Markuševec Donji, Markuševec Gornji i Štefanovec. Rajonski narodni odbor Maksimir potpadao je pod nadležnost Narodnog odbora grada Zagreba. Prestaje djelovati nakon Zakona o podjeli NR Hrvatske na kotare, gradove i općine (NN 16/1952), prema kojemu su ukinuti narodni odbori rajona i naselja, a uvedene općine kao upravno–teritorijalne jedinice.
Sjedišta:	Zagreb (1945. - 1952.)
Djelatnost:	U okviru svoje nadležnosti Rajonski narodni odbor Maksimir imao je poslove lokalnog i općeg djelokruga. Za poslove lokalnog djelokruga donosio je propise, radi provođenja odluka, naredbi i rješenja viših organa, po vlastitoj incijativi, dok je za poslove općeg djelokruga donosio propise samo na temelju ovlaštenja viših tijela. Kao gradski organ vlasti brinuo se za slijedeće poslove: za unapređenje i razvijanje lokalne privrede, za komunalnu izgradnju i podizanje stambenih zgrada, za uređenje trgova, parkova i gradskih ulica na području rajona Maksimir. U pogledu kulturne i socijalne politike brinuo se za otvaranje knjižnica, čitaonica, kina, te podizao i održavao osnovne i srednje škole. Rajonski narodni odbor vodio je brigu o socijalnoj i zdravstvenoj zaštiti građana, o provođenju unutrašnjeg reda i mira, te o svekolikim poslovima od interesa za prosperitet užeg centra grada Zagreba.
Unutarnji ustroj / genealogija:	Rajonski narodni odbor Maksimir sačinjavao je plenum sastavljen od 100 odbornika izabranih na izborima (broj odbornika se mijenjao, sukladno povećanju broja stanovnika i složenosti društvenih, kulturnih i privrednih odnosa). Izabrani odbornici birali su predsjednika, dva potpredsjednika i tajnika. Glavni izvršni i upravni organ u sastavu rajonskog narodnog odbora bio je Izvršni odbor. Izvršni odbor sačinjavali su članovi izabrani iz sastava plenuma koji su između sebe birali predsjednika i tajnika. Izvršni odbor brinuo se za provođenje svih zaključaka i odluka narodnog odbora i bio je nadležan za rad svih ostalih organa u sastavu rajonskog narodnog odbora. Za upravljanje poslovima pojedinih grana državne uprave u sastavu Rajonskog narodnog odbora Maksimir uspostavljena su četiri odjela, i to: odjel za opće poslove, odjel za privredu, odjel za stambene poslove te odjel za financije. Za vršenje određenih poslova iz svoje nadležnosti odjeli su osnivali niže organe, odsjeke i direkcije. U sastavu rajonskog narodnog odbora postojala je planska i kontrolna komisija, te sudac za prekršaje. Rajonski narodni odbor Maksimir imao je vlastitu pisarnicu kojom je rukovodio tajnik rajonskog narodnog odbora.