ARHiNET - Rajonski narodni odbor Medveščak

Povijest:	U Zagrebu je 8. svibnja 1945. vlast preuzela Komanda grada Zagreba. Već 12. svibnja donosi Naredbu ( Naredba br. 2/1945, Izdvojeni spisi, kut. 1) o podjeli grada na sedam rajonskih područja. Vojna uprava kratko se zadržala na vlasti, pa je već 27. svibnja prepustila vršenje vlasti novoosnovanom Privremenom Gradskom narodnom odboru. Odmah nakon što je preuzeo vlast Privremeni Gradski narodni odbor odredio je da se gradsko područje podijeli na sedam rajona (ne više na rajonska područja) i to: I. rajon Centar, II. rajon Vlaška ulica, III. rajon Maksimir, IV. rajon Martinovka, V. rajon Trešnjevka, VI. rajon Gornja Ilica i VII. rajon Kustošija (Vjesnik, br. 48/1945). U drugoj polovici 1945. (točnije, 13. 10.) Gradski narodni odbor odlučio je da se II rajon umjesto Vlaška ulica od tada zove, II rajon Medveščak. Teritorijalnu nadležnost II Rajona Medvešćak odredio je Gradski narodi odbor. Osim gradskog područja po ulicama u sastav su ulazila mjesta Bliznec, Gračansko Dolje i Zvečaj. Ukazom o promjeni administrativno-teritorijalne podjele NR Hrvatske (NN 4/1950) u sastav II. rajona Medveščak uključeno je područje ukinutog Mjesnog narodnog odbora Gračani. Rajonski narodni odbor Medveščak potpadao je pod nadležnost Narodnog odbora grada Zagreba. Prestaje djelovati nakon donošenja Zakona o podjeli NR Hrvatske na kotare, gradove i općine (NN 16/1952) prema kojemu su ukinuti narodni odbori rajona i naselja, a uvedene općine kao upravno-teritorijalne jedinice.
Sjedišta:	Zagreb (1945. - 1952.)
Djelatnost:	U okviru svoje nadležnosti Rajonski narodni odbor Medveščak imao je poslove lokalnog i općeg djelokruga. Za poslove lokalnog djelokruga donosio je propise, radi provođenja odluka, naredbi i rješenja viših organa, po vlastitoj incijativi, dok je za poslove općeg djelokruga donosio propise samo na temelju ovlaštenja viših tijela. Kao gradski organ vlasti brinuo se za slijedeće poslove: za unapređenje i razvijanje lokalne privrede, za komunalnu izgradnju i podizanje stambenih zgrada, za uređenje trgova, parkova i gradskih ulica na području rajona Medveščak. U pogledu kulturne djelatnosti brinuo se za otvaranje knjižnica, čitaonica, kina, te podizao i održavao osnovne i srednje škole. Rajonski narodni odbor vodio je brigu o socijalnoj i zdravstvenoj zaštiti građana, o provođenju unutrašnjeg reda i mira, te o svekolikim poslovima od interesa za prosperitet užeg centra grada Zagreba.
Nadležnost / Izvori ovlasti:	Djelatnost i poslovanje, te odnos prema višim organima vlasti definirani su Općim zakonom o narodnim odborima (SL FNRJ 43/1946) i njegovim izmjenama (SL FNRJ 49/1949).
Unutarnji ustroj / genealogija:	Rajonski narodni odbor Medveščak sačinjavao je plenum sastavljen od 85 odbornika izabranih na izborima (broj odbornika se mijenjao, sukladno povećanju broja stanovnika i složenosti društvenih, kulturnih i privrednih odnosa). Odbornici su birali predsjednika, potpresjednike (dva potpredsjednika) i tajnika. Glavni izvršni i upravni organ u sastavu rajonskog narodnog odbora bio je izvršni odbor. Izvršni odbor sačinjavali su članovi izabrani iz sastava plenuma koji su između sebe birali predsjednika i tajnika. Izvršni odbor brinuo se za provođenje svih zaključaka i odluka narodnog odbora i bio je nadležan za rad svih ostalih organa u sastavu rajonskog narodnog odbora. Za upravljanje poslovima pojedinih grana državne uprave u sastavu Rajonskog narodnog odbora Medveščak uspostavljena su sedam odjela, i to: odjel za opće poslove, odjel za rad, odjel za stambene poslove, odjel za financije, odjel za poljoprivredu, odjel za socijalne poslove, te odjel za prosvjetu i kulturu. Za vršenje određenih poslova iz svoje nadležnosti odjeli su osnivali niže organe, odsjeke i direkcije. U sastavu Rajonskog narodnog odbora postojala je planska i kontrolna komisija te sudac za prekršaje. Rajonski narodni odbor Medveščak imao je vlastitu pisarnicu kojom je rukovodio tajnik rajonskog narodnog odbora.