ARHiNET - Državna mješovita škola u Samostanskoj ulici

Naziv:	Državna mješovita škola u Samostanskoj ulici
Vrsta entiteta:	pravna osoba
Razdoblje:	1865 -
Normativni nazivi:	Škola. Državna mješovita škola u Samostanskoj ulici (hrvatski)
Povijesni nazivi:	Dolnjogradska glavna učiona u Zagrebu (1865 - 1929) (hrvatski) (Zagreb, Samostanska ulica ) Državna narodna muška osnovna škola u Samostanskoj ulici (1929 - 1932) (hrvatski) (Zagreb, Samostanska ulica ) Državna narodna mješovita osnovna škola u Samostanskoj ulici (1932 - 1933) (hrvatski) (Zagreb, Samostanska ulica) Državna narodna mješovita osnovna škola Josipa Jurja Strossmayera (1933 - 1940) (hrvatski) (Zagreb, Samostanska ulica) Narodna škola u Varšavskoj ulici (1940 - 1941) (hrvatski) (Zagreb, Varšavska ulica ) Državna mješovita pučka škola u Varšavskoj (Samostanskoj) ulici (1941 - 1945) (hrvatski) (Zagreb, Varšavska ulica ) Narodna osnovna škola u Varšavskoj ulici (1945 - 1947) (hrvatski) (Zagreb, Varšavska 16) III. sedmogodišnja muška škola (1947 - 1952) (hrvatski) (Zagreb, Varšavska 18) III. osmogodišnja muška škola (1952 - 1957) (hrvatski) (Zagreb, Varšavska 18) Narodna osmogodišnja Varšavska I. (1957 - 1959) (hrvatski) (Zagreb, Varšavska 18) Osnovna škola Varšavska I. (1959 - 1962) (hrvatski) (Zagreb, Varšavska 18) Osnovna škola «Vladimir Nemet» (1962 - 1991) (hrvatski) (Zagreb, Varšavska 18) Osnovna škola Josipa Jurja Strossmayera (1991 - ) (hrvatski) (Zagreb, Varšavska 18)
Dopunski podaci:	Osnovna škola Josipa Jurja Strossmayera Zagreb
Aktivnost:	Stvaratelj i dalje djeluje

Napomena o osnivanju:	Zaključkom zastupstva grada Zagreba iz 1864. godine odlučeno je da se na području Donjeg grada osnuje nova glavna učiona. Škola je s djelovanjem započela 22. listopada 1865. godine pod nazivom Donjogradska gradska glavna učiona u Zagrebu.
Povijest:	Zaključkom zastupstva grada Zagreba iz 1864. godine odlučeno je da se na području Donjeg grada osnuje nova glavna učiona, treća po redu u gradu. Sljedeće je godine, u tu svrhu, kupljena kuća Sorgovih u Samostanskoj ulici. Škola je započela s radom 22. listopada 1865. godine pod nazivom Donjogradska gradska glavna učiona u Zagrebu. Otvorena su bila četiri razreda za dječake. Školsko područje ove škole obuhvaćalo je sve ulice zapadno do Primorske ulice, istočno do Sajmišta, Ilicu i na jugu sve do Save. Prvi ravnatelj škole bio je Franjo Klaić koji je ujedno bio i ravnatelj ostalih dviju glavnih gradskih učiona. Školske godine 1869/70, zbog velikog porasta djeca na ovom području, otvorene su na školi dvije paralelke; jedna za dječake, a druga za djevojčice. Početkom listopada 1873. godine otvorena je treća, a godinu dana kasnije i četvrta paralelka. Naredbom Kraljevske zemaljske vlade, odjela za bogoštovlje i nastavu od 20. prosinca 1875. godine, preustrojena je opetovna obuka i podijeljena na opetovnjake i analfabete. Nastavna obuka za sve opetovnjake se održavala u donjogradskoj učioni, dok su se analfabeti podučavali u kaptolskoj učioni. Međutim tri godine kasnije, 1878. godine, premješta se i analfabetski tečaj u donjogradsku učionu. Na redovitoj sjednici učiteljskog zbora od 28. veljače 1886. godine odlučeno je da se uz školu osnuje učenička knjižnica. U listopadu iste godine, na temelju novog obrtnog zakona, otvorena je uz učionu i šegrtska škola. Tijekom 1886. godine osnovana je i priručna učiteljska knjižnica za daljne usavršavanje učitelja. Školske godine 1888./89. otvoren je novi paralelni II. razred, međutim zbog pomankanja prostora morao se 22. listopada 1888. godine jedan IV. razred preseliti u prostorije ženske obrtne škole na Gornjem gradu. Sljedeće školske godine, zbog vrlo visokog broja upisane djece, preseljena su četiri razreda u zgradu vojne glazbe u Petrinjskoj ulici, koju je Gradsko poglavarstvo dalo urediti za školske svrhe. Na skupštini zastupstva slobodnog i kraljevskog glavnog grada Zagreba od 9. svibnja 1889. godine odlučeno je da se zbog nedostatka i neadekvatnosti prostora u sadašnjoj zgradi donjogradske škole, mora u što kraćem roku izgraditi nova školska zgrada. Za tu je svrhu Gradsko poglavarstvo kupilo zemljište u Samostanskoj 24. Dne 5. listopada 1890. godine svečano je otvorena nova dvokatna školska zgrada s 13 učiona, velikom dvoranom i kapelicom. Krajem iste godine vraćaju se u školu četiri razreda iz Petrinjske ulice, koji su godinu dana ranije bili prisiljeni preseliti se tamo zbog nedostatka prostora. Početkom školske godine 1891/92 otvoren je na školi novi razred za djecu iz kaptolske i iličke pučke učione kako bi se rasteretile navedene škole. Sljedeće školske godine na školi se smanjio broj učenika jer se u blizini otvorila Kraljevska vježbaonica koju su polazila djeca sa istog školskog područja. Zaključkom skupštine gradskog zastupstva od 6. veljače 1893. godine pohranjena je u Donjogradskoj dječačkoj pučkoj školi, kao centralnoj školi grada Zagreba, školska zastava svih zagrebačkih pučkih škola. Zastava su izradile učenice zavoda časnih sestara milosrdnica, a upotrebljavala se pri svečanim prigodama škola. Na školi je 31. ožujka 1893. godine osnovana Centralna knjižnica zagrebačkih pučkih škola, spajanjem Centralne knjižnice koja se to tada nalazila u Gornjogradskoj pučkoj školi s priručnom knjižnicom donjogradske škole. Školske godine 1897/98 otvorena je nova pučka škola u Horvatima koja je pokrivala isto školsko područje kao i donjogradska škola stoga je rasterećen broj učenika škole jer se velik dio preselio u novu školu. U novonastaloj situaciji preselila se na ovu školu djevojačka (viša) pučka škole iz Kukovićeve kuće. Dne 5. ožujka 1908. godine otvorena je na sjeverozapadnom dijelu grada Zagreba nova škola na Pantovčaku te je ponovo smanjeno školsko područje donjogradske škole. Za vrijeme I. svjetskog rata dio je školskih prostorija ustupljen Dječačkoj pučkoj školi iz Draškovićeve ulice s obzirom da je u njihovoj zgradi bila smještena vojna bolnica. Međutim i nakon završetka rata školi nije bila vraćena njihova zgrada pa je morala ostati u prostorijama donjogradske sve do 1927. godine. U tom se periodu nastavna obuka održavala izmjenično, u dva turnusa. U studenom 1924. godine otvoreno je u dvorani školske zgrade školsko kino, prvo takve vrste na području grada Zagreba. Odlukom Ministarstva prosvjete Kraljevine Jugoslavije od 30. kolovoza 1932. godine Državna djevojačka škola iz Samostanske ulice se pripojila dječačkoj te od tada djeluje pod nazivom Državna narodna mješovita osnovna škola u Samostanskoj ulici. Na temelju Zakona o narodnim školama od 5. prosinca 1929. naziv škole se 1933. godine mijenja u Državna narodna mješovita osnovna škola Josipa Jurja Strossmayera. Na temelju zaključka Školskoga odbora grada Zagreba od 12. svibnja 1938. godine određeno je novo razgraničenje područja osnovnih škola po kojemu je ovoj školi pripalo XII. školsko područje. U razdoblju Banovine Hrvatske škola nosi naziv Narodna škola u Zagrebu u Varšavskoj ulici. Ustrojenjem Nezavisne Države Hrvatske i donošenjem novog školskog zakona, Ministarstvo nastave u Zagrebu donijelo je odluku o ponovnoj promjeni naziva škola u Državna mješovita pučka škola u Varšavskoj ulici. Škola u Varšavskoj djeluje i danas pod imenom Osnovna škola Josipa Jurja Strossmayera.>
Sjedišta:	Zagreb (1865 - , Samostanska (Varšavska) ulica)