Facebook
Naziv: Zagrebačka burza za robu i vrednote
Vrsta entiteta: pravna osoba
Razdoblje: 1919 - 1946
Normativni nazivi: Burza. Zagrebačka burza za robu i vrednote (hrvatski)
Aktivnost: Stvaratelj više ne djeluje
Povijest: Zagrebačka burza za robu i vrednote osnovana je na konstituirajućoj sjednici 3. prosinca 1918. na osnovu Zakona o javnim burzama od 3. studenog 1886. (nadopuna ovog zakona provedena je 11. rujna 1919.). Burza je započela djelovati 4. lipnja 1919. sa sjedištem u Zagrebu. Burzovni promet u Zagrebu postojao je prije 1919. godine, kojega je organiziralo društvo «Trgovački dom». Društvo je 1911. godine osnovalo posebnu «Sekciju za promet efektima». Sekcija je djelovala 4 godine, te je nakon 7 godina prekida nastavila s radom 4. lipnja 1918. godine. Godinu dana kasnije djelatnost ovoga društva preuzima Zagrebačka burza za robu i vrednote. Konstituirajuća sjednica Zagrebačke burze za robu i vrednote održana je 3. prosinca 1918. Privremena vlada Narodnog vijeća Slovenaca, Hrvata i Srba odobrila je pravila. Burza je započela sa radom 4. lipnja 1919. godine, a odjeljenje zagrebačke burze za robu i vrednote 1. kolovoza 1919. Način djelovanja bio je definiran statutarnim odredbama u nadležnosti Ministarstva i industrije.
Primjenom čl. 17. Zakona o konfiskaciji i izvršenju konfiskacije od 9. lipnja 1945. Zagrebačka burza za robu i vrednote konfiscirana je na osnovu rješenja Kotarskog narodnog suda u Zagrebu br. K. 1458/46 od 5. ožujka 1946. godine.
Sjedišta: Zagreb (1919 - 1946)
Djelatnost: Svrha djelovanja Zagrebačke burze za robu i vrednote bila je posredovanje i olakšanje prometa robom, vrijednosnim papirima, mjenicama, devizama, plemenitim metalima i kovanim novcem.
Unutarnji ustroj / genealogija: Pravila iz 1919. bila su temelj nutarnje organizacije i uprave.
Na čelu uprave bilo je burzovno vijeće od 24 člana, koje je birala glavna skupština na 3 godine. Svake godine istupalo je 8 članova iz burzovnog vijeća, a glavna je skupština birala nove članove na njihova mjesta. Glavna skupština se održavala jednom godišnje, a izvanrednu je mogla sazvati 1/10 članova burze. Burzovni povjerenik bio je predstavnik državne vlasti. Poslovanje su provodili burzovni mešetari prema pravilniku. Mešetar je morao biti državljanin Kraljevine Jugoslavije sa stalnim boravkom u Zagrebu i obavezno položiti ispit za burzovne mešetare. U odjeljenju za robu bilo je 5 mešetara, a u odjeljenju za vrednote 10 mešetara. Odjeli su djelovali potpuno odvojeno a svoje izvještaje o poslovanju predavali su tajništvu. Dnevni tečaj utvrđivalo je povjereništvo od 4 burzovna vijećnika kojemu je predsjedavao burzovni mešetar. Zagrebačka burza imala je poseban obranički sud čije je djelovanje bilo definirano člancima 6,7 i 8 Zakona o javnim burzama od 3. studenoga 1886. i pravilnikom ovoga suda. Protiv odluke ovoga suda nije bilo pravnog lijeka. Ovaj sud počeo je sa radom 1920. godine. Rješavanjem sporova burzovnih igrača bitno je doprinosio boljoj organizaciji burzovnog poslovanja.
Arhivsko gradivo: 1. fond/ HR-DAZG-248 Zagrebačka burza za robu i vrednote (stvaratelj)
Identifikator: HR-DAZG/S - 6387
Pravila ili propisi: ISAAR(CPF) Međunarodni standard arhivističkog normiranog zapisa za pravne i fizičke osobe i obitelji, 2. izdanje, Zagreb, Hrvatski državni arhiv, 2006.
Status zapisa: izmijenjena inačica
Podrobnost: djelomičan
Jezik opisa: hrvatski
Pismo opisa: latinica