ARHiNET - Zagrebački parni mlin d.d.

Povijest:	"Kraljevski povlašteni zagrebački parni i umjetni mlin" osnovan je 6. srpnja 1876. godine na osnovu sudske odluke br. 2692. Upisan je u registar I. str.52 društvenih tvrtki Trgovačkog suda u Zagrebu (FI - 3227/33-28). Pravila su prihvaćena na Glavnoj skupštini 17. lipnja 1876.g. Naziv društva ispravljen je i mijenjan kako slijedi: Kraljevski povlašteni zagrebački parni i umjetni mlin, 1876 - 1910 Kraljevski povlašteni zagrebački paro i umjetni mlin, 1910 - 1921 Zagrebački parni mlin d.d., 1921 - 1946 Upisan u Registar XI. (265-33/55-7.4.1923.) društvenih tvrtki Trgovačkog suda u Zagrebu. Zaključak izvanredne skupštine od 29.10.1893.g. o fuziji sa Zagrebačkom dioničkom tvornicom papira odbijen je. Ravnateljstvo se sastojalo od 3 - 6 članova. Članove bira Glavna skupština na 3 godine. Društvo su potpisivala dva člana društvenog ravnateljstva ili jedan član ravnateljstva sa jednim ovlaštenim činovnikom. Značajne društvene odluke objavljivane su u službenim glasilima. Mlin je izgorio 1906.g. ali je iste godine i obnovljen. Svrha društva bila je nabavljanje i tjeranje mlinova na 30 godina, počevši od 17.6.1873. godine. Djelatnost društva se proširivala. Tako je 1917.g. bila nabavljanje i tjeranje mlinova, kupnja i prodaja žita i žitnih proizvoda, te ostalih u mlinskoj industriji pripadajućih poslova kao npr. uređivanje sušiona. Mlinove, kao sredstvo rada, žito i žitne proizvode kupovali su od "Narodne mlinske i gospodarske industrije d.d." Zbog obima poslovanja i obostranog interesa "Zagrebački parni mlin d.d." bio je član "Narodne mlinske gospodarske industrije d.d." GLavni ravnatelj ovog društva bio je član ravnateljstva "Zagrebačkog parnog mlina d.d." čija su pravila to dozvoljavala. "Narodna mlinska gospodarska industrija d.d." likvidirana je 1937.g. zbog poreza. Dugovanja su preuzeli članovi društva, "Zagrebački parni mlin d.d." i "Osječki parni mlin na valjke". Stvaranje nove države FNRJ i uvođenje novih političkih prilika odrazilo se na sve društveno gospodarske prilike pa tako i na "Zagrebački parni mlin d.d.". Odlukom Ministarstva industrije od 13. lipnja 1946.g. "Zagrebački parni mlin d.d." postao je društvena svojina. Provedena je nacionalizacija. Brisanje društva upisano je 22. lipnja 1946.g. u Registru XI. društvenih tvrtki Trgovačkog suda u Zagrebu str. 265. (FI - 3227/33-28) "Zagrebački parni mlin d.d." nastavio je svoje poslovanje kao državno poduzeće pod nazivom Zagrebački parni mlin "( maja" u Zagrebu. Upisano je 7. siječnja pod brojem 5920-IV-1946. u registru državnih privrednih poduzeća (I / 24), koji se vodio kod Ministarstva financija NR Hrvatske.
Sjedišta:	Zagreb (1876 - 1946)
Djelatnost:	Djelatnost društva bila je nabavljanje i tjeranje mlinova, kupnja i prodaja žita i žitnih proizvoda.
Unutarnji ustroj / genealogija:	Ravnateljstvo se sastojalo od 3 do 6 članova. Članove bira Glavna skupština na 3 godine. Društvo su potpisivala dva člana društvenog ravnateljstva ili jedan član ravnateljstva sa jednim ovlaštenim činovnikom. Značajne društvene odluke objavljivane su u službenim glasilima.
Opći kontekst:	U drugoj polovici 19. stoljeća došlo je do jačeg razvoja raznih grana industrije pa tako i prehrambene. Tehnički i tehnološki napredak bio je sve veći, a modernizacija neminovna. Taj problem i izazov našao se pred gradom Zagrebom i njegovim gospodarstvom, posebno u industriji prehrane. U tu je svrhu 1876. osnovan "Kraljevski povlašteni parni i umjetni mlin" koji je djelovao sve do 1946., kada je likvidiran. "Zagrebački parni mlin" d.d., tako se zove od 1923.g., bio je vrlo važan subjekt u industriji prehrane grada Zagreba i Hrvatske. Opskrbljivao je sve proizvođače pa time i potrošače brašnom i žitnim proizvodima. Djelovanje "Zagrebačkog parnog mlina" d.d. i pekarnice u Zagrebu ostavili su neizbrisiv trag. Taj trag nije samo tehnički i tehnološki nego i kulturološki. Izvori koji su svjedočanstvo rečenog iščitavaju se na mnogim dokumentima. Posebnu vizualno - grafičku vrijednost imaju brojni memorandumi koji se čuvaju u arhivu. Neispisana je stranica na koju bi se mogli prenijeti svi oblici rada, od potreba za vrstama pšenice do vrsta kruha i peciva. Nije nevažno kazati da je, iako u skromnom opsegu, i danas vidljiva tradicija državnih i privatnih pekarnica kad je riječ o vrstama kruha i peciva. Značenje ove grane gospodarstva vidljivo je u potrebi osnivanja društva u svrhu potpomaganja što boljeg poslovanja mlinova u Hrvatskoj i radi bolje komunikacije s tvrtkama u Europi početkom 20.st. S tim ciljem je u Zagrebu 1920. osnovana "Narodna mlinska i gospodarska industrija"d.d. koja je djelovala do 1937. godine čiji su članovi bili mlinovi iz Zagreba i Hrvatske.