ARHiNET - Skupština općine Novi Zagreb

Povijest:	Skupština općine Novi Zagreb uspostavljena je na temelju Zakona o izmjenama Zakona o područjima općina u SR Hrvatskoj (NN 6/1974) prema kojem je ukinuta jedinstvena općina Grad Zagreb, a njezino je područje podijeljeno na deset općina i to: Centar, Črnomerec, Dubrava, Maksimir, Medvešćak, Novi Zagreb, Pešćenica, Remetinec, Trešnjevka i Trnje. Novim Ustavom SR Hrvatske (NN 8/1974) utvđen je status općina, koje se od tada definiraju kao samoupravne i društveno-političke zajednice. Ustavom je određeno i to, da se radi usklađivanja zajedničkih ciljeva i interesa, te ravnomjernog privrednog i društvenog razvoja općine udružuju u zajednice općina. Na temelju ovih odredbi općina Novi Zagreb (i sve gradske općine koje su do tada bile u sastavu grada Zagreba) donijela je na sjednici skupštine Odluku o udruživanju u Gradsku zajednicu općina Zagreb (SG NOGZ br. 8/1974). Iste godine Društvenim dogovorom o utvrđivanju područja općina zagrebačkog područja (NN 33/1974) pokušalo se da se Gradska zajednica općina udruži sa Zajednicom općina zagrebačke okoline koju su činile Donja Stubica, Dugo Selo, Ivanić grad, Jastrebasko, Klanjec, Krapina, Kutina, Samobor, Sesvete, Vrbovec, Zabok, Zelina i Zlatar Bistrica u jednu jedinstvenu Zajednicu općina Zagreb. Ovaj društveni dogovor u praksi nikada nije zaživio. Prema statutu, teritorijalna nadležnost Skupštine općine Novi Zagreb uglavnom je obuhvaćala područje bivše općine Remetinec te slijedeća naselja i sela: Blato, Brebernica, Brezovački Drežnik, Brezovica, Botinec, Buzin, Demerje, Desprim, Donji Česi, Donji Dragonožec, Donji Stupnik, Donji Trupci Goli Breg, Gornji Česi, Gornji Dragonožec, Gornji Stupnik, Gornji Trupci, Grančari, Havidić Selo, Horvati, Hrelić, Hrvatski Leskovac, Hudi Bitek, Jakuševec, Ježdovec, Kajzerica, Klara, Kupnički Kraljevac, Lipnica, Lučko, Mala Mlaka, Naselje februarskih žrtava, Odra, Odranski Obrež, Odranski Strmec, Podbrežje, Remetinec, Savski Gaj, Siget, Sopot, Starjak, Stupnički Obrež, Travno, Trnsko, Trokut, Turopoljsko Hrašće, Utrine, Zadvorsko, Zaprudski Glogovec, Zaprudski Otočec, Zaprudski Otok, Zapruđe i Žitarka. Općina Novi Zagreb ostala je u Zajednici općina Zagreb do 1986., odnosno do donošenja Zakona o utvrđivanju područja Gradske zajednice općina Zagreb (NN 55/1986), na temelju kojega ulazi u sastav gradske zajednice općina. Status Skupštine općine nije se više mijenjao sve do raspada Jugoslavije i uspostave samostalne Republike Hrvatske 1990. Skupština općine Novi Zagreb potpadala je pod nadležnost Skupštine grada Zagreba. Ukinuta je na temelju Zakona o spajanju općina s područja Gradske zajednice i prestanku Gradske zajednice Zagreb (NN 47/1990) te je ušla u sastav jedinstvene općine Grad Zagreb.
Sjedišta:	Zagreb (1974 - 1990)
Djelatnost:	Funkcije, zanimanja i djelatnost Skupštine općine Novi Zagreb definirani su statutom općine, usklađenim prema zakonu i ustavu. Prema statutu, skupština je bila dužna brinuti se za sve poslove od neposrednog interesa za privredni, komunalni, socijalni i kulturni razvitak općine, među koje se ubrajaju i briga o komunalnom uređenju općine, upravljanje stambenim i poslovnim fondom u vlasništvu općine, uređenje naselja, ulica i parkova, unapređenje privrednih subjekata, zatim vođenje brige o socijalnoj i zdravstvenoj zaštiti djece i odraslih, te održavanje zdravstvenih, prosvjetnih i kulturnih institucija na području općine (škola, knjižnica, kina, domova zdravlja i dr.). Osim toga, dužna je bila provoditi sva uputstva, odluke i naredbe Skupštine grada Zagreba, kao nadležnog organa.
Unutarnji ustroj / genealogija:	Unutarnja struktura Skupštine općine Novi Zagreb utvrđena je statutom prema kojem skupštinu sačinjavaju Vijeće udruženog rada (48 odbornika), Vijeće mjesnih zajednica (40 odbornika) i Društveno-političko vijeće (30 odbornika). Odbornici su između sebe birali predsjednika, potpredsjednika i tajnika skupštine, a svako vijeće predsjednika vijeća. Za vršenje i promatranje određenih poslova iz društvenih oblasti skupština je osnivala upravne organe, koji se od tada zovu komiteti, a za proučavanje i rješavanje pojedinih važnih pitanja komisije i odbore. U svrhu provođenja općinskih zaključaka, propisa i drugih akata osnovano je Izvršno vijeće koje je bilo nadležno za rad svih općinskih organa. Administracija je u svom sastavu uspostavila potreban broj organizacijskih jedinica koje su brinule za pripremanje i stručnu obradu akata, te za pravovremeno i zakonito poslovanje.