ARHiNET - Upravna općina Vrapče

Napomena o osnivanju:	Općina Vrapče, kao samostalna upravna općina, nastala je 1911. godine izdvajanjem poreznih općina Vrapče Gornje i Vrapče Dolnje iz upravne općine Stenjevec. Ustrojstvo novih upravnih općina Vrapče i Stenjevec ozakonjeno je Naredbom Kraljevske hrvatsko-slavonsko-dalmatinske zemaljske vlade, odjela za unutarnje poslove, od 21. ožujka 1911. broj 2362.
Povijest:	Upravna općina Vrapče sastojala se iz poreznih općina Vrapče Gornje, u kojoj su se nalazila mjesta Černomerec, Frateršćica, Gornja Kustošija, Gornje Vrapče, Jačkovina, Krvarići, Vrapče- bolnica, Vrabečki Gorenci i Vrabečko Završje, i Vrapče Dolnje s mjestima Donja Kustošija, Jarun, Opatovina, Prečko, Rudeš, Špansko, Vrabečka Ljubljanica i Vrapče. Upravna općina Vrapče, odnosno, prije njenog osnutka porezne općine Vrapče Gornje i Donje, imala je godine 1900. površinu 5794 R 439 čhv, i 5198 stanovnika. Godine 1910. imala je površinu 5799 R 360 čhv, i 6456 stanovnika, a godine 1921. i 1931. na istu površinu imala je 7638, odnosno 12874 stanovnika. Vrapče je od svih upravnih općina sreza (kotara) zagrebačkog pokazivalo od 1900. do 1936. godine apsolutno najveći broj žitelja. Porast žiteljstva u Vrapču od 1880. do 1931. je također bio najveći, te se u postocima najviše približavao onom u gradu Zagrebu. Godine 1937. iz upravne općine Vrapče izdvojila se upravna općina Kustošija, kao samostalna općina. Činila su ju mjesta Frateršćica, Černomerec, Gorenci, Kustošija Gornja, Kustošija Donja, Ljubljanica i Rudeš, izdvojena iz matične općine Vrapče. Od tada općinu Vrapče čine sljedeća mjesta: Gornje Vrapče, Jačkovina, Krvarići, Stenjevec- bolnica, Vrabečko Završje, Jarun, Opatovina, Prečko, Špansko, Vrabečka Ljubljanica, Vrapče. Ustrojenje nove općine izdvajanjem iz općine Vrapče obrazlagalo se velikom diferencijacijom između istočnog i zapadnog dijela upravne općine Vrapče i time nastalim razlikama u interesima između stanovništva obaju dijelova. Istočni dio, koji je trebao ući u samostalnu općinu Kustošiju, imao je industrijsko-radnički karakter, dok je zapadni dio, koji bi ostao u umanjenoj općini Vrapče, zadržao svoj seljačko-poljoprivredni karakter. Zapadni dio je, dakle, smetao razvoju istočnog dijela općine. Od cca 1930. u općini Vrapče trajala je akcija za pripojenje Općine gradu Zagrebu. Međutim, Vrapče se pripojilo gradu tek iza drugog svjetskog rata. Tako 23. prosinca 1949. u okvir grada ulaze dijelovi područja mjesnih narodnih odbora Borčec, Podsused, Stenjevec Gornji i Vrapče Gornje – Bregi.
Sjedišta:	Vrapče
Djelatnost:	Djelatnost upravne općine Vrapče u periodu do 1945. bila je određena dvama glavnim zakonima: Zakonom o uređenju općina i trgovišta koja nisu imala uređenog magistrata, donesenom 12. prosinca 1870 i Zakonom o opštinama iz 1933. Zakon o općinama iz 1870. propisivao je općinski odbor, kao samoupravni organ nadležan za upravu općinske imovine i sveg onog što neposredno interesira iopćinu, te općinski sudac (poslije 1877. općinski načelnik, odnosno predsjednik) s dodijeljenim mu bilježnikom i drugim potrebnim osobljem, kao izvršni organ općinskog odbora i viših organa uprave (za preneseni djelokrug). (Općinski odbor ili zastupstvo za vlastiti djelokrug i općinsko glavarstvo na čelu s općinskim načelnikom za preneseni djelokrug) Općine su 1876. dobile u djelokrug da sakupljaju porez . Time su preuzele novi teret da bi smanjile troškove zajedničke vlade, a svoje su troškove time povećale. Prema Zakonu o opštinama iz 1933. općinska načelstva (odnosno poglavarstva) predstavljala su (kao i dotada) najniži organ opće uprave. U nadležnost općinskog poglavarstva spadalo je neposredno upravljanje općinskom imovinom, sastavljanje i predlaganje općinskog budžeta i godišnjeg završnog računa, nadzor nad radom općinskih ustanova i poduzeća i davanje uputstava o provedbi odborskih odluka, odlučivanje u hitnim slučajevima o nepredviđenim vanrednim kreditima uz odobrenje nadzorne vlasti, pripremanje odluka odbora i provedba svih drugih poslova koje je odbor stavio upravi u dužnost, izricanje kazne u svim slučajevima gdje je to spadalo u nadležnost općine, poslovi mjesne policije ukoliko to nije provodila državna vlast, briga za javnu i osobnu imovinsku sigurnost, moral, red i mir u općini, nadzor nad strancima, sumnjivim osobama i skitnicama, prenoćištima, kavanama, nad sajmovima i drugo, briga za sigurnost javnog prometa, čistoću , održavanje puteva i dr. U nadležnost općinskog odbora spadalo je upravljanje općinskom imovinom (donošenje budžeta, raspolaganje općinskim dažbinama, zaključivanje zajmova, kupovanje, prodaja, davanje u zakup općinske imovine, osnivanje općinskih poduzeća), briga za općinske saobraćajne ustanove (građenje i održavanje puteva, mostova, skela, kanala, popločavanje trgova i ulica, javna rasvjeta), izdržavanje i potpomaganje siromašnih, briga za odgoj siromašne i napuštene djece, održavanje dobrotvornih zavoda i ustanova, briga za dobro zdravstveno stanje stanovništva (održavanje liječničke službe, služba babica i ambulanata, suzbijanje zaraznih bolesti, staranje za zdravu vodu za piće, unapređivanje gradnje zdravih stanova, briga o fizičkom odgoju naroda, vatrogastvo, snabdijevanje životnim namirnicama, unapređivanje narodnog gospodarstva uopće (osnivanje i potpomaganje odnosnih zadruga, nabavljanje bolje vrsti sjemena, voćaka, vinove loze, pasmina rasplodne stoke, briga za dobro zdravstveno stanje stoke i suzbijanje zaraznih stočnih bolesti, ribarstvo. i dr., osnivanje zavoda za štednju), širenje i unapređivanje narodne prosvjete (podizanje škola, osnivanje knjižnica itd.) i dr.U nadležnost općinskog odbora spadali su i poslovi iz djelokruga općinske uprave ukoliko se radilo o sredstvima za provedbu tih poslova. Nadzor nad poslovima općine provodio je kotarski(sreski) načelnik.Protiv odluke nadzorne vlasti općinski odbor se mogao žaliti banu, koji je mogao poništiti žalbu ili je poslati na rješenje Upravnom sudu. Protiv odluke načelnika općine iz njegove nadležnosti u poslovima opće uprave žalba se mogla uložiti kotarskom (sreskom) načelniku , a u poslovima koji su proizašli iz odluke općinskog odbora, općinskom odboru. Dalje se moglo žaliti kotarskom (sreskom) načelniku. I u doba Banovine Hrvatske (1939-1941) općine su djelovale po Zakonu o općinama od 14. ožujka 1933. Nezavisna država Hrvatska (1941-1945) bila je podijeljena na 22 velike župe i grad Zagreb. Bivša Sreska (Kotarska) oblast Zagreb, kojoj je pripadala i općina Vrapče, ušla je u Veliku župu Prigorje. Organi općinske uprave poslovali za to vrijeme prema propisima koji su bili na snazi i za Kraljevine Jugoslavije.