ARHiNET - Kotarska oblast Zagreb

Povijest:

Nakon 1918. i stvaranja Kraljevine Srba, Hrvata i Slovenaca, došlo je do novih promjena u djelovanju uprave u kotarevima. Zakonom o općoj upravi od 26.4.1922. kotari su dobili kotarsku samoupravu, koja je bila zajedno s oblasnom samoupravom ukinuta 1929. godine, ali koja se u kotarima nije uopće formirala, tako da je ustvari funkcionirao bez prekida samo ured kotarskog poglavara (kotarsko poglavarstvo) i to do ukidanja županija (1924.) isključivo prema propisu od 5.2.1886., a od 1925. do 1929. prema istim propisima, ali usklađenim sa zakonom od 26.4.1922. (isključivši poslove o kotarskoj samoupravi). Kao što je veliki župan vršio poslove opće uprave u oblasti, tako je u kotaru poslove istih resora vršio kotarski poglavar. On je bio neposredni vršitelj opće uprave u kotaru i stajao je pod nadzorom velikog župana.
Kotarskog poglavara je postavljao ministar unutrašnjih poslova. U udaljenim mjestima osnivale su se kotarske ispostave koje su bile podređene velikom županu, a imale su isti djelokrug kao i kotarski poglavar. Da bi mogao kotarski poglavar vršiti redovito svoje zadatke bilo mu je dodijeljeno administrativno osoblje koje je organizaciono bilo u većim kotarima podijeljeno u odjele. Ova administracija nazivala se kotarska oblast. Dana 3.10.1929. bio je donešen Zakon o nazivu i podjeli Kraljevine na upravna područja kojim je država Srba, Hrvata i Slovenaca nazvana Kraljevina Jugoslavija, a opća uprava podijeljena na banovine, kotare (srezove) i općine.
Promjena oblika vladanja na temelju oktroiranog ustava od 3.11.1931. nije bitno izmijenila djelokrug strukturalnih dijelova opće uprave u zemlji koja se vršila po banovinama, gradovima, kotarima i općinama. Područje Zagrebačke županije ušlo je u sastav Savske banovine sa sjedištem u Zagrebu. Banovine su se dijelile na kotare (srezove), a kotari na općine. Na području kotara djelovalo je kotarsko (sresko) načelstvo na čelu s kotarskim (sreskim) načelnikom. Kao što je ban bio predstavnik vlade u banovini, tako je i kotarski načelnik bio predstavnik vlade u kotaru. Njega je imenovao kralj na prijedlog ministra unutrašnjih poslova.
Kotarska načelstva su u upravnom postupku bila podređena banovini, a kotarski načelnici pod nadzorom okružnog inspektora, kasnije bana, odnosno inspektorskog odjeljka.
Djelokrug kotarskog načelstva je obuhvaćao poslove opće uprave kao i djelokrug banovine, ali s tom razlikom da je jedino banovina u svim važnim poslovima odlučivala a kotarsko načelstvo u istom poslu samo sudjelovalo u odlučivanju time što je istražilo, izvjestilo i eventualno predložilo određeno rješenje u tom poslu te da je banovina bila drugostupanjski upravni organa za rješenja koja je donijelo kotarsko načelstvo u određenom poslu opće uprave. Nadležnost kotarskog načelnika imali su i veći gradovi.
Upravno, sudsko i crkveno razdjeljenje i imenik prebivališta Savske banovine 1937. u kotaru Zagreb spominje ove upravne općine: Brdovec, Brezovica, Gračani, Markuševac, Pušča, Sesvete, Stenjevec, Stupnik, Sveta Klara, Šestine, Vrapče, Zaprešić. Grad Zagreb bio je i dalje poseban kotar. Uredbom o Banovini Hrvatskoj, od 26.8.1939. nije revidirana organizacija vlasti države za poslove koji su državi ostali u nadležnosti, što znači da su dotadašnji organi vlasti i uprave ostali u svojoj dotadašnjoj nadležnosti u odnosu na sve druge banovine i druge niže organe uprave osim u odnosu na Banovinu Hrvatsku. Kotarske, gradske i općinske vlasti poslovale su u doba Banovine Hrvatske po propisima koji su bili ranije doneseni. Tako su kotari funkcionirali po zakonu o unutrašnjoj upravi od 19.6.1929. te drugim propisima po resornoj liniji koji su im davali izvjesne dužnosti i ovlaštenja.
Kotari su u Banovini Hrvatskoj zadržali granice kakve su imali u Savskoj banovini. Nakon raspada Austro-Ugarske monarhije došlo je i do reorganizacije građevne službe. Na čelo svih građevnih poslova u novoj državi došlo je Ministarstvo građevina. Za vršenje zadataka Ministarstvo je ustanovio po oblastima osam građevnih direkcija, koje vode sve poslove do 100 000 dinara vrijednosti.
Za vršenje građevnih poslova postoji u svakom okrugu najmanje po jedna građevna sekcija, koja stoji pod nadzorom građevne direkcije.
Odredbom iz 1929. o uređenju Ministarstva građevine i njegove vanjske službe, osnivaju se, za vanjsku tehničku službu, sedam oblasnih tehničkih uprava, koje neposredno ili preko svojih sekcija provode sve tehničke poslove. U Zagrebu je osnovana Zagrebačka tehnička uprava za oblasti Primorsko-krajišku, Zagrebačku i Osječku. Određeno je također da se u oblasnim i drugim mjestima ustanovljuju Tehničke sekcije koje preuzimaju djelokrug rada ukinutih građevinskih sekcija. Povremeno se mogu formirati i terensko tehničke sekcije.
Zakonom o ustrojstvu Ministarstva građevina i njegove vanjske službe od 16.1.1930. određeno je da je Ministarstvo najviša upravna i nadzorna vlast za izradu svih javnih puteva, željeznica, mostova, zgrada i dr.
Za vršenje stalne (redovne) tehničke službe postoji pri svakoj banskoj upravi tehničko odjeljenje, a pri sreskim načelstvima Tehnički odjeljci, koji se ustanovljavaju za jedan ili više srezova (kotareva) po potrebi. Za vršenje povremene tehničke vanjske službe mogu se osnivati terenske sekcije za trasiranje i građenje putova i željeznica, građenje većih mostova i za sve hidrotehničke poslove većeg obima. One postoje dok traju radovi zbog kojih su ustanovljene.
Iz spiska tehničkih odjeljaka pri sreskim načelstvima vidi se da je na teritoriju Savske banovine bilo dvanaest tehničkih odjeljaka pri sreskim načelstvima. Tehnički odjeljak pri sreskom načelstvu u Zagrebu imao je nadležnost za kotar (srez) pisarovinski, velikogorički, dugoselski, zagrebački, donjostubički, klanječki, pregradski, krapinski, Sv. Ivan zelinski i samoborski.
Uredbom o prenosu poslova građevine s države na Banovinu Hrvatsku iz 1939. i banskom Naredbom o djelokrugu Odjela za tehničke radove iz 1939. Odjel za tehničke radove dobio je veće nadležnosti. Dijeli se na Opći odsjek, Odsjek za putove, mostove, željeznice, Odsjek za vodograđevine, Odsjek za arhitektonske radove i Elektrostrojarski odsjek. Pod Odjelom za tehničke radove nalazi se Odsjek za tehničke radove, Ispostava banske vlasti u Splitu i svi tehnički odjeljci pri sreskim načelstvima.

Sjedišta:

Zagreb