ARHiNET - Kotarska oblast Zagreb

Povijest:

Upravno uređenje kotareva kroz povijest je prošlo kroz nekoliko reformi. Zadnja reforma, koja je provedena za vrijeme Austro-Ugarske monarhije, osmišljena je kako bi se civilna uprava u Hrvatskoj i Slavoniji proširila i na područje bivše Vojne granice (sjedinjene 1881.). Reforma je provedena 1886. godine, nakon donošenja zakonu o ustrojstvu županija i uređenju uprave u županijama i kotarima, od 5. veljače 1886. Županije su podijeljene na manje upravne jedinice – kotareve, koji nisu imali nikakvu samoupravu.
U Zagrebačkoj županiji tada su, uz kotar Zagreb, te grad Zagreb kao zaseban kotar, bili i ovi kotari: Samobor, Jaska, Pisarovina, Velika Gorica, Dugo Selo, Sv. Ivan Zelina, Stubica, Karlovac, Vrginmost, Glina, Petrinja, Sisak, Dvor i Kostajnica. Upravu u kotarima vršile su kraljevske kotarske oblasti kao upravne oblasti prve molbe u svim poslovima uprave, koji nisu u djelokrugu drugih vlasti i organa.
Priručnik za političku upravnu službu u kraljevinah Hrvatskoj i Slavoniji iz 1899. navodi u kotaru Zagreb ove upravne općine: Brdovac, Sesvete, Stenjevec i Šestine. Političko i sudbeno razdjeljenje i repertorij prebivališta Kraljevina Hrvatske i Slavonije 1913. navodi u kotaru Zagreb ove upravne općine: Brdovec, Brezovica. Pušća, Sesvete, Stenjevec, Sveta Klara, Šestine i Vrapče. Nakon 1918., i stvaranja Kraljevine Srba, Hrvata i Slovenaca, došlo je do novih promjena u djelovanju uprave u kotarevima. Što se tiče građevne službe, za vrijeme Bachovog apsolutizma u Hrvatskoj i Slavoniji glavni građevni ured bio je Landesbau-direction, a u kotarevima i županijama Bauberhorde. Radovi koje izvode Baubehorde su manje važne zgrade.
U Zagrebačkoj županiji bio je osnovan Comitatsbaubehord (Comitatsbaumt) podložan direktno Landesbaudirekciji u Zagrebu. U ovom razdoblju građevna uprava nije vezana uz političku. Naredbom Kraljevske dvorske kancelarije za Kraljevinu Hrvatsku, Slavoniju i Dalmaciju od 30. studenog 1862. br. 4167/1207 u obziru privremenog uređenja građevne uprave, na čelu građevne uprave u Hrvatskoj i Slavoniji je Kraljevsko hrvatsko-slavonsko građevno ravnateljstvo, koje zavisi od kraljevskog namjesničkog vijeća. Županijama i kotarevima pripadat će građevna služba samo za one gradnje koje same financiraju, a provode ih preko Državnih građevnih kotarskih ureda, koji su osnovani u Zagrebu, Rijeci, Varaždinu, Osijeku, Kamenici, Požegi, Sisku i Brodu. Ovo je stupilo na snagu 30. lipnja 1863. godine.
Naredbom zemaljske vlade, Odjela za unutarnje poslove od 30. kolovoza 1871. br. 3424 "O ustrojstvu građevne uprave u Hrvatskoj i Slavoniji, privremene uredbe i naputci" određeno je, da je uprava svim građevinama u Hrvatskoj i Slavoniji, osim općedržavnih, podređena Zemaljskoj vladi, kod koje je formiran građevni odsjek, i županijskim oblastima kod kojih su formirani županijski mjernički uredi, koji preuzimaju funkciju ukinitih građevinskih kotarskih ureda. Županijski mjernički uredi posluju preko nadcestara i rječkih vidioca. Iz zakonskog članka Sabora Hrvatske o ustrojstvu županija, vidi se da se županija brine o gradnji cesta, mostova, kanala, crkava, groblja i šetališta, dakle da je građevno- tehnička služba sastavni dio političke uprave. Za obavljanje javnih građevina u kraljevinama Hrvatskoj i Slavoniji postoje posebni Kraljevski ugarski državni građevni uredi (u Gospiću, Osijeku, Požegi i Zagrebu), čiji se djelokrug proteže na građenje, uzdržavanje i upravu državnih cesta, te gradnji za potrebe ministarstava. Ugarski građevni ured postoji sve do 1918. Naredbom unutarnjeg odjela Zemaljske vlade br 8732, od 17. svibnja 1876. u pogledu upotrebljenja i položaja građevnog osoblja kod kraljevskih podžupanijah za obavljanje poslova građevne službe dodjeljuju se podžupanijama mjernici i izvjestitelji u građevnoj struci, a neposredno su podložni predstojniku županije. Zakonom iz 1886. ob ustroju županija i uređenja uprave u županijah i kotarih, ustrojava se na području Hrvatske i Slavonije osam županija.
U djelokrug kotarskih oblasti spada briga oko izvedbe i uzdržavanja cesta i mostova i nadziranje vodograđevina. Naredbom Zemaljske vlade br. 3919., od 26. kolovoza 1886. određena su područja građevnih kotareva, budući da više političkih kotareva može imati jednog građevnog izvjestitelja. Građevni kotar Zagreb obuhvatio je političke kotareve Zagreb, Samobor i Donju Stubicu. Godine 1908. javlja se na području Zagrebačke županije i građevni kotar Kostajnica. Zakonom od 11. listopada 1914. o uređenju zemaljske građevne službe u Hrvatskoj i Slavoniji i banskom Naredbom br. 76849. od 19. prosinca 1914. o provedbi tog zakona, kod Zemaljske vlade počinju djelovati: Odsjek za cestogradnje, mostogradnje i strojarstvo, Odsjek za zgradarstvo, Odsjek za vodograđevine i Građevni uredi u Zagrebu, Gospiću, Otočcu itd. Građevni uredi preuzimaju djelokrug rada izvjestitelja županijskih i kotarskih oblasti. Građevni ured u Zagrebu nadležan je za građevnu službu za upravni kotar Zagreb, Dugo Selo, Velika Gorica, Sisak, Jastrebarsko, Pisarovina, Karlovac, Samobor, Stubica, Sveti Ivan Zelina. Djelokrug kraljevskog građevnog ureda je osnivanje, izvađanje i uzdržavanje zemaljskih, te važnijih cesta, vodograđevine, visoke građevine, podavanje stručnog mnijenja upravnim oblastima I i II molbe i dr.

Sjedišta:

Zagreb