ARHiNET - Gradsko poglavarstvo Zagreb

Povijest:	Carskim patentom od 7. rujna 1850. ujedinjen je Slobodni i kraljevski grad Zagreb s općinama Kaptol, Nova Ves, Vlaška ulica i selo Horvati u jedinstven Grad Zagreb. Patentom je objavljen i Privremeni općinski red za kraljevski grad Zagreb, čime je reguliran daljnji proces modernizacije gradske uprave. Na čelu grada više nije bio gradski sudac, već gradski načelnik kojeg se biralo iz redova gradskih vijećnika, a izbor mu je potvrđivao kralj. Gradski je načelnik zapravo bio izvršni organ gradskog zastupstva. Općinari, njih 30, činili su općinsko vijeće - zastupstvo. Svi su građani postali jednaki pred zakonom, što je značilo da su imali pravo sudjelovati u radu gradske uprave. Jedini uvjet bio je uredno plaćanje poreznog cenzusa u iznosu od 5 forinti godišnje. Na prvim izborima za novu gradsku vlast održanima 1851. za gradonačelnika bio je izabran Janko Kamauf (1851-1857), posljednji gradski sudac. Uz njega je u gradskoj upravi radilo pet činovnika, koji su obavljali poslove za 27 gradskih referada - odjela. Općinsko vijeće - zastupstvo donosilo je na svojim skupštinama sve odluke važne za život grada. Ako je koja odluka bila u suprotnosti sa zakonom, načelnik je mogao obustaviti izvršenje odluke, a konačno rješenje bilo je prepušteno velikom županu. Nakon razdoblja apsolutizma i vraćanja ustavnog stanja, carskom odlukom od 1861. odobren je Naputak za privremeno uređenje županija, slobodnih kotara, slobodnih i kraljevskih gradova, povlaštenih trgovišta i seoskih općina. Ipak, grad Zagreb živio je i upravljao se u duhu starog municipalnog prava sve do 1881. kad je donesen Zakon o ustrojstvu gradskih općina u Kraljevinama Hrvatskoj i Slavoniji. Gradsko poglavarstvo postalo je ovim zakonom upravna oblast prve molbe. Već 1895. donesen je novi Zakon o ustrojstvu gradskih općina. Na odredbama ovog Zakona i Statuta od 1896. temeljila se je organizacija i djelatnost općine sve do 1934. kad su novim Zakonom o gradskim općinama doneseni jedinstveni propisi za sve gradove u Kraljevini Jugoslaviji. Već je privremeni općinski red od 1850. utvrdio djelokrug gradske općine, djelokrug općinskog vijeća (zastupstva), magistrata i gradskog načelnika. Vrhovni nadzor nad radom gradske općine imala je vlada preko velikog župana, a Zakonom od 1886. povjeren je on vrhovnom načelniku. Reorganizacija gradske uprave provedena je statutima iz 1882. i 1896. kojima je povećan broj odjela - odsjeka gradske uprave, osnovani su stalni odbori u gradskoj upravi, povećan je broj gradskih činovnika i službenika, uvedena je institucija vrhovnog načelnika, koja je u gradskoj upravi djelovala do 1925. Godine 1880. zadesio je Zagreb katastrofalan potres u kojem je teško stradala i katedrala; samo privatnih kuća oštećeno je 1758 (od toga 947 teško). Nakon potresa počinje forsirana obnova i izgradnja grada. Kulturni razvoj Zagreba u XIX. stoljeću obilježuju datumi osnutka nekih važnih kulturnih i prosvjetnih ustanova: 1826. Glazbeno društvo (poslije Glazbeni zavod), a 1829. i prva glazbena škola, 1834. prvo glumište, 1839. Matica Ilirska (od 1874. Matica Hrvatska), 1846. Narodni muzej, 1854. Realka (poslije realna gimnazija), 1866. Jugoslavenska akademija znanosti i umjetnosti, 1874. Sveučilište, 1895. otvoreno je novo kazalište. Prva željeznička pruga preko Zagreba otvorena je 1862., iduće godine puštena je u pogon plinara, grad je dobio svoj vodovod 1878., konjski tramvaj uveden je 1891., a električni tramvaj predan prometu 1910. (električna je centrala podignuta 1907.). Razvoj industrije započinje sredinom XIX. stoljeća. Već 1910. u gradu ima više od stotinu industrijskih poduzeća, od kojih su najvažnija metalno-mašinska, tekstilno-odjevna, prehrambena i grafička.
Sjedišta:	Zagreb
Unutarnji ustroj / genealogija:	U razdoblju od 1851. do 1922. gradsku upravu činili su gradsko vijeće (zastupstvo), načelništvo, predsjedništvo i gradsko poglavarstvo. Gradsko poglavarstvo u svom sastavu imalo je sljedeće odjele i odsjeke: opći poslovi, uprava gradske ekonomije, financijalni odsjek, obrtni odsjek, zdravstveni odsjek (gradski fizikat), školski odsjek (školska nadzorništva), tržni odsjek (tržno nadzorništvo), gradska aprovizacija, politički odsjek i građevni odsjek. Prema razdiobi poslova od 1857. postojalo je u okviru gradskog poglavarstva 27 referada, razdijeljenih između pet činovnika. Ova razdioba čini temelj kasnijoj razdiobi na pet referada: I. Gospodarska, II. Građevna. III. Politička, IV. Redarstvena , V. Sirotinjsko-skrbnička. 1898. otvaraju se posebne referade: VI. Zdravstveni odsjek i VII. Školski odsjek. Godine 1913. organizaciona struktura Gradskog poglavarstva izgleda ovako: Predsjedništvo Gospodarski (I) odsjek Građevni (II) odsjek Obrtni (III) odsjek Politički (IV) odsjek Vojnički (V) odsjek Uboški (VI) odsjek Grobni (VII) odsjek Zdravstveni (VIII) odsjek Školski (IX) odsjek Gradsko poglavarstvo imalo je centralno uređenu registraturu čiju osnovu sačinjava glavni urudžbeni zapisnik. S vremenom uslijed stalnog povećanja opsega poslova nastala je potreba da i pojedini odsjeci vode posebne pomoćne urudžbene zapisnike. Svoje urudžbene zapisnike imaju također i uredi i ustanove. Gradska pisarna vodena je prema naputku od 17. ožujka 1855. Njime je reguliran način protokoliranja spisa, način otpravljanja i način predavanja u registraturu.