ARHiNET - Narodni odbor kotara Zelina

Povijest:	Nakon II. svjetskog rata u svibnju 1945. godine na teritoriju Hrvatske uspostavljaju se nove upravno-teritorijalne jedinice i nova tijela vlasti. Najviša tijela državne vlasti na svim razinama od mjesta pa do oblasti postaju narodni odbori, a nazivi mjesni, općinski, rajonski, gradski, kotarski, okružni i oblasni narodno-oslobodilački odbor mijenjaju se temeljem Zakona o promjeni naziva Narodno-oslobodilačkih odbora u mjesni, općinski, rajonski, gradski, kotarski, okružni i oblasni narodni odbor. Sukladno tome Narodno-oslobodilački odbor kotara Sveti Ivan Zelina postaje Narodni odbor kotara Sveti Ivan Zelina. Godine 1949. mijenja naziv u Narodni odbor kotara Zelina. Prvi propis, koji određuje teritorijalnu nadležnost je Zakon o administrativno-teritorijalnoj podjeli NR Hrvatske iz 1947. godine. Tim je propisom smanjen broj mjesnih narodnih odbora, koji su postojali od 1945. godine. Na temelju podataka iz arhivskog gradiva utvrđeno je da je od 1945. do sredine 1947. godine Narodni odbor kotara Sveti Ivan Zelina bio nadležan za područja slijedećih mjesnih narodnih odbora: Adamovec, Banjaselo, Bedenica, Beloslavec, Belovar, Bisag, Blaškovec, Blaževdol, Bunjak, Crkvena Ves, Donja Zelina, Drašković, Drenova Donja, Drenova Gornja, Glavnica Donja, Glavnica Gornja, Hrastje-Šalovec, Hrnjanec, Jasenovec, Jertovec, Kalinje, Keleminovec, Kladešćica, Komin, Krečaves, Križevčec, Laktec, Lužan, Majkovec, Marinovec, Mokrice Tomaševačke, Nespeš, Novo Mjesto, Obrež, Omamno, Orešje Donje, Orešje Gornje, Paukovec, Polonje Tomaševačko, Pretoki, Psarjevo Donje, Psarjevo Gornje, Radoišće, Surdovec-Novakovec, Sveta Helena, Sveti Ivan Zelina, Šulinec, Toplčica Donja, Toplčica Gornja, Turkovšćina, Zadrkovec, Zrinšćina i Žitomir. Prema Zakonu o administrativno-teritorijalnoj podjeli NR Hrvatske iz 1947. godine Narodni odbor kotara Zelina teritorijalno je nadležan za područja mjesnih narodnih odbora: Adamovec, Banje Selo, Bedenica, Belovar-Moravče, Bisag, Blaškovec, Blaževdol, Breznica, Breznički Hum, Crkvena Ves, Donja Glavnica, Donja Zelina, Gornje Psarjevo, Jertovec, Komin, Nešpeš, Podvorec, Prepolno, Pretoki, Radoišće, Sveta Helena, Sveti Ivan Zelina, Šćepanje, Šulinec, Vinično i Visoko. Ukazom o promjeni administrativno-teritorijane podjele NR Hrvatske 1949. godine kotar Sveti Ivan Zelina mijenja naziv u kotar Zelina. Isto tako mjesni narodni odbori Sveta Helena i Sveti Ivan Zelina mijenjaju nazive u Helena i Zelina. Osim toga ukinuti su mjesni narodni odbori Crkvena Ves i Šulinec, a osnovani Marinovec i Moravče. Zakonom o administrativno-teritorijalnoj podjeli NR Hrvatske 1950. nije se ništa promijenilo glede teritorijalne nadležnosti. 1952. godine Zakonom o provođenju reorganizacije narodnih odbora, koji je donesen radi usklađivanja s Općim zakonom o narodnim odborima iz iste godine, ukidaju se mjesni narodni odbori i osnivaju općine. Na području kotara Zelina Zakonom o podjeli Narodne Republike Hrvatske na kotare, gradove i općine osnovano je 7 općina: Bedenica, Belovar-Moravče, Breznički Hum, Donja Zelina, Komin, Visoko i Zelina. Kotar Zelina bio je u sastavu okruga Zagreb do srpnja 1947. godine, a od travnja 1949. do prosinca 1951. godine u sastavu oblasti Zagreb. Kotar Zelina ukinut je donošenjem Zakona o području kotara i općina u Narodnoj Republici Hrvatskoj (NN 36/1955), kojim je znatno smanjen broj kotara u NRH. Područje ukinutog kotara ulazi većim dijelom u sastav kotara Zagreb i to podijeljeno u 2 novoosnovane općine – Zelina i Sesvete, dok manji dijelovi ukinutog kotara ulaze u sastav općine Konjšćina kotara Krapina i općine Novi Marof kotara Varaždin. Kotar Zelina prestao je s radom 31. kolovoza 1955.
Sjedišta:	Sveti Ivan Zelina (1945 - 1949); Zelina (1949 - 1955)
Djelatnost:	Nadležnosti kotarskih narodnih odbora definirane su u općim zakonima o narodnim odborima iz 1946. i 1949. godine (Službeni list br. 43/1946; Službeni list br. 49/1949) godine kao temeljni zadaci i kao posebni poslovi u određenim oblastima. Temeljni zadaci definirani su općenito i odnose se na narodne odbore administrativno upravnih jedinica različitih razina. Između ostalog narodni odbori određuju pravac razvoja socijalističke privrede putem privrednog planiranja i planskog rukovođenja privredom; ostvaruju socijalistički preobražaj poljoprivrede razvijanjem državnih poljoprivrednih dobara, pomaganjem zemljoradničkog zadrugarstva, kao i unapređenjem agrotehničih i zootehničkih mjera; razvijaju lokalne izvore opskrbe stanovništva; razvijaju zanatstvo osnivanjem državnih zanatskih radionica i pomaganjem razvoja zanatskih zadruga; skrbe o razvoju šumarstva očuvanjem postojećih šuma i pošumljavanjem goleti; skrbe o uređenju gradova i drugih naselja, te razvoju komunalne infrastrukture; unapređuju prosvjetu kroz punu primjenu obaveznosti školovanja, kao i likvidaciju nepismenosti; skrbe o općekulturnoj izgradnji osnivanjem raznih kulturnih ustanova; skrbe o razvoju narodnog zdravlja i socijalne zaštite; razvijaju demokraciju kroz cjelokupnu djelatnost narodnog odbora i neposredno sudjelovanje narodnih masa u lokalnoj upravi; čuvaju zakonitost, unutarnji red i mir, te državnu sigurnost; čuvaju i učvršćuju bratstvo i jedinstvo i utvrđena prava svih narodnosti i nacionalnih manjina. Opći zakon o narodnim odborima (Službeni list br. 43/1946) posebne zadatke kotarskih narodnih odbora određuje u oblastima: 1. plana, financija i upravljanja općenarodnom imovinom, 2. lokalne privrede, 3. komunalne izgradnje i komunalnih poslova, 4. prosvjete i kulture, 5. zaštite narodnog zdravlja i 6. socijalnog staranja. Opći zakon o narodnim odborima (Službeni list br. 49/1949) posebne zadatke kotarskih narodnih odbora određuje u oblastima: 1. plana, 2. poljoprivrede, 3. komunalnog života, 4. trgovine i obrta, 5. financija, 6. radnih odnosa, 7. narodnog prosvjećivanja, 8. socijalnog staranja i narodnog zdravlja.
Unutarnji ustroj / genealogija:	Najviše tijelo vlasti u kotaru je narodni odbor, a izvršni odbor je upravno i izvršno tijelo narodnog odbora. Narodni odbor kotara Zelina činilo je u početku 45 do 60, a kasnije 50 do 190 odbornika. Oni su vlast izvršavali neposredno na skupštini odbornika ili posredno preko svojih izvršnih i upravnih tijela. Poslovi koje narodni odbor nije mogao prenijeti na izvršna tijela bili su određeni zakonom. Rad narodnog odbora odvijao se na sjednicama koje su mogle biti redovne ili izvanredne. Za posao pripreme važnijih odluka osnivani su povremeni odbori. Opći zakon o narodnim odborima iz 1952. godine donio je promjene ustrojstva narodnih odbora. Narodni odbor kotara od tada sačinjavaju kotarsko vijeće i vijeće proizvođača, s time da je kotarsko vijeće predstavničko tijelo svih građana u kotaru, a vijeće proizvođača je predstavničko tijelo zaposlenih u proizvodnji, transportu i trgovini. Vijeća su radila u odvojenim ili zajedničkim sjednicama. Poslove koje je do tada obavljao izvršni odbor sada preuzimaju savjeti, koji se osnivaju po oblastima srodnih djelatnosti. Upravne poslove iz nadležnosti kotarskog narodnog odbora obavljala su upravna tijela, koja se do 1952. godine nazivaju odsjeci, a kasnije povjereništva. Rad upravnih tijela organizirao je i koordinirao tajnik Narodnog odbora kotara. Prema sačuvanom gradivu utvrđeno je postojanje odsjeka za privredu (s referentima za poljoprivredu, industriju i obrt, šumarstvo, trgovinu i radne odnose), za financije, za prosvjetu, za socijalno staranje i narodno zdravlje, te za opće poslove. Povjereništva su osnovana za poljoprivredu i šumarstvo; industriju; državne nabavke; komunalne poslove; trgovinu i snabdijevanje; unutrašnje poslove; rad; prosvjetu i kulturu; narodno zdravlje; socijalno staranje; te za lokalni promet. Postojale su i dvije stalne komisije - planska (cijelo vrijeme djelovanja stvaratelja) i kontrolna (od 1949. godine).