ARHiNET - Gradska konferencija socijalističkog Saveza radnog naroda Hrvatske Zagreb

Povijest:	Gradska konferencija SSRNH, Zagreb nastala je 1945. kao Jedinstvena narodno-oslobodilačka fronte za grad Zagreb koja je pod istim nazivom ilegalno djelovala još za vrijeme rata. Ovaj naziv zadržao se samo prvih mjeseci nakon rata. Nakon i kongresa Narodne fronte Hrvatske 15. listopada 1945. promijenjeno je ime u Narodna fronta za grad Zagreb ( izostavlja se jedinstvena narodno-oslobodilačka). To se, dakako, odnosilo i na niže razine, odnosno na rajonske i mjesne organizacije. Krajem 1945. održana je prva konstituirajuća sjednica Gradskog odbora Narodne fronte na kojoj je uspostavljen Akcioni odbor kao izvršni organ . U takvom statusu djeluje sve do 1953. Naime, te je godine na IV kongresu NFJ donesena odluka o promjeni naziva Narodne fronte na svim razinama, od federacije do osnovnih organizacija, koja se od tada zove Socijalistički savez radnog naroda. Slijedom ovih promjena Narodna fronta za grad Zagreb mijenja ime u Gradska konferencija Socijalističkog saveza radnog naroda Hrvatske, Zagreb. Takav naziv ostao je do 1990. odnosno do raspada Jugoslavije i socijalističkog sustava. Nakon osamostaljenja Republike Hrvatske, kao neovisne države i uvođenja višestranačja kao političkog sustava, Socijalistički savez radnog naroda Hrvatske raspao se kao društveno - politička organizacija, a dio njegovih članova su 05. veljače 1990. osnovali političku stranku pod imenom Socijalistička stranka Hrvatske, od 1994. Akcija socijaldemokrata Hrvatske.
Sjedišta:	Zagreb
Djelatnost:	Djelatnost i uloga Narodne fronte nakon II svjetskog rata odnosila se na okupljanje širokih slojeva društva pod svoju organizaciju sa svrhom mobilizacije što većeg broja građana u otklanjanju svekolike štete uzrokovane ratom. To se u prvom redu odnosilo na okupljanje grupa i pojedinaca za dobrovoljačke radove što je uključivalo pomoć pri obnovi razrušenih stambenih zgrada i drugih objekata te čišćenju prometnica i puteva. Narodna fronta se naročito angažirala na zbrinjavanju ratnih stradalnika, ratnih invalida, zatim na izradi popisa siromašnih osoba, brige o djeci poginulih i nestalih roditelja, podjeli potrošačkih kartica i slično. Na području grada Zagreba prvih godina nakon rata dobrovoljači se radovi organiziraju za gradnju savskog nasipa te probijanju autoceste „Bratstvo – Jedinstvo.“ Usprkos humanitarnom angažiranju te različitim dobrovoljačkim radovima Narodna fronta se najviše bavila političkom propagandom i agitacijom s ciljem da potakne narod na prihvaćanje socijalističkog poretka i glavnu ulogu komunističke partije. Naime, komunistička partija je stvaranjem i nametanjem različitih organizacija (AF savez žena, Savez omladine i dr.) htjela prikazati kao političke slobode i višestranačje.
Nadležnost / Izvori ovlasti:	Socijalistički savez bio je nadležan svim općinskim i mjesnim organizacijama na području grada Zagreba, usmjeravajući njihovo djelovanje i prateći financijsko poslovanje. Osim toga, Socijalistički savez se u kulturnom pogledu nadležnost se odnosila i na organizaciju različitih sletova, zborova, priredbama i sl.što se željelo prikazati kao masovnu podršku stanovništva novoj vlasti. Stoga se može zaključiti da je Socijalistički savez bio samo produžena ruka komunističke partije, koja je potpuno kotrolirala djelovanje organizacije, tim više, jer su, nema sumnje, većina članova upravnih i izvršnih organa bili članovi komunističke partije.
Unutarnji ustroj / genealogija:	Najviši organ Gradske konferencije SSRNH Zagreb bio je Gradski Odbor ( u početku Akcioni odbor ) kojeg su činili delegati iz svih gradskih organizacija. Gradski odbor je između svojih članova birao predsjedništvo te Izvršni odbor kao izvršno – operativno tijelo. Za tekuće poslove brinulo se tajništvo. Niži organi bili su aktivi, sekcije, stalne i privremene komisije, savjeti i odbori. Na nižim razinama djelovali su rajonski, mjesni, blokovski te ulični odbori koji su za svoj rad odgovarali Gradskom odboru.