ARHiNET - Općina Velika Kopanica

Povijest:	Od ujedinjenja Države Slovenaca, Hrvata i Srba s Kraljevinom Srbijom 1.12.1918. do donošenja Vidovdanskog ustava 28.01.1921. u sustavu lokalne uprave nije se ništa bitno promijenilo. Ona je bila organizirana na temelju zakona koji su bili na snazi do 1918. Tako su općine sve do donošenja Zakona o općinama i oblasnim samoupravama iz 1929. djelovale na osnovu Zakona o uređenju općina i trgovišta koja nisu imala uređenog magistrata od 12.12.1870. koji je Zakonom od 1.12.1889. protegnut i na područje bivše Hrvatsko–slavonske vojne krajine, a nadređeni im kotari na osnovu Zakona o ustrojstvu županija i uređenju uprave u županijama i kotarima od 5.02.1886. koji je samo usklađen sa zakonom od 26.04.1922. Vidovdanskim ustavom došlo je do izjednačavanja zakona na području cijelog Kraljevstva Srba, Hrvata i Slovenaca. Definirano je da se uprava sastoji od oblasti, kotara i općina. Državni teritorij bio je podijeljen na 33 oblasti od kojih je jedna bila i Osiječka oblast sa sjedištem u Osijeku. Njoj je pripadala i općina Velika Kopanica s naseljima: Kupina, Mala Kopanica i Divoševci. Uz druge zakone kojima je definirao svoju apsolutističku vlast u Kraljevini Jugoslaviji 1929. godine, kralj je donio i Zakon o izmjenama zakona o općinama kojim je dao raspustiti sve općinske uprave te postaviti nove i raspustiti sve organe oblasne samouprave te postaviti komesare umjesto tih organa. Novim Zakonom o nazivu i podjeli Kraljevine Jugoslavije na upravna područja od 3.10.1929. država je podijeljena na banovine, kotare (srezove) i općine. Novi «Zakon o opštinama» donesen je 14.03.1933 i po njemu su najniže tijelo uprave bila općinska načelstva. Do izmjena u organizaciji općina došlo je ponovno nakon osnivanja Banovine Hrvatske 1940. donošenjem Uredbe o izmjenama i dopunama Zakona o općinama od 14.III.1933.
Sjedišta:	Velika Kopanica
Nadležnost / Izvori ovlasti:	Općinski odbori kao izabrana samoupravna tijela općine brinula su se o općinskoj imovini, provođenju raznih zakonskih odredbi i organizaciji sveukupnog života na svome području. Općinski su odbori birali općinska načelstva kao svoja izvršna tijela. Osim administrativnih i općih poslova (vođenje urudžbenog zapisnika spisa i drugih uredovnih knjiga, izbornih listina, zapisnika, ročišnika i sl.) službenici općine pripremali su i predlagali općinskom odboru plan budžeta i završni račun za proteklu godinu, pripremali su odluke općinskog odbora, vodili su i redarstvene poslove (izricali kazne u onim slučajevima koji su potpadali pod nadležnost općine, skrbili o sigurnosti ljudi i imovine, moralu, redu i miru, nadzirali kretanje stranaca i sumnjivih osoba, vršili prijavljivanje i odjavljivanje radnika, izdavali dozvole za javne priredbe i imali nad njima nadzor, nadzirali sajmove i trgovinu uopće, vodili popise općinara i domaćinstava, zavičajnika, izdanih domovnica i putovnica, popise društava, obrtnika, vojnih obveznika i dr.), zemljišno–pravne poslove (vodili popise katastarskih čestica, izvršenih dioba zadruga, izdavali posjedovne listove i sl.), poslove školstva (vodili popise školskih sposobnjaka, nemarno polazećih učenika, sjedničke zapisnike Školskog odbora i dr.), poslove zdravstva (vodili zapisnike sjednica općinskog zdravstvenog odbora, dnevnike liječenja i pojave zaraznih bolesti, iskaze zdravstvenog osoblja, popise raznih bolesnih osoba, preglede škola i javnih objekata i dr.), građevinske poslove (cestovne proračune, vodili brigu o mostovima, putovima i drugim građevinama, bilježili vodostaj i sl.), vojne poslove (vodili knjige vojnih obveznika, popise regruta, iskaze erarskih konja i razne tegleće stoke, popis oružja i dr.), poslove šumarstva i lova (iskaze lugara, poljara i vincilira, očevidnike izdanih dozvola za izvoz drva, za lov i dr.), veterinarske poslove (izdavanje stočnih putnica, dozvola za prodaju stoke, pregled stoke za klanje, podnošenje izvještaja kotarskim vlastima o stanju stočnog fonda i dr.), gospodarske poslove (vodili iskaze šteta od požara, vatrogastvo i zaštitu od požara, pripremali izvještaje za statistički ured), prometa (nadzirali stanje cesta i mostova, popis vozila), zemljišne zajednice (iskazi zemljišne zajednice, zapisnici skupštinskih sjednica, godišnji proračuni, računi i sl.), blagajničko poslovanje (blagajničke knjige, očevidnike likvidacija i dr. kontrolne financijske knjige).
Unutarnji ustroj / genealogija:	Na čelu Upravne općine bio je Općinski odbor. On je bio samoupravno tijelo birano na općinskim izborima a sastojalo se od 12-24 odbornika (kasnije 18–36). Izvršno tijelo bilo je općinsko načelstvo koje je birao općinski odbor, a nadređeno mu je bilo kotarsko načelstvo. Općinski odbor je iz svojih redova birao sudca ili kneza (kasnije načelnika), bilježnika i drugo profesionalno osoblje (službenike) koje je obavljalo poslove koje je na njih prenio općinski odbor. Služba bilježnika (tajnika) bila je trajna dok su se ostali činovnici birali na tri godine. Općinsko načelstvo je neposredno obavljalo poslove koji su bili u nadležnosti općinskog odbora dok je odbor donosio odluke iz svoje nadležnosti čije je izvršavanje povjeravao načelstvu i odlučivao o financijskim sredstvima potrebnim za provođenje odluka.