ARHiNET - Republika srpska krajina. Srpska oblast zapadne Slavonije. Oblasno vijeće Okučani

Nadležnost / Izvori ovlasti:	Oblasno vijeće je izvršavalo zakone i druge propise i opće akte RSK, čije izvršavanje je povjereno Oblasnom Vijeću i donosilo je pravila za njihovo izvršavanje. Izvršavalo je odluke i opće akte Narodne skupštine i donosilo je akte za njihovo provođenje, donosilo je akte u svojoj nadležnosti, predlagalo je program razvoja kao i proračun ''Srpske oblasti''. Vijeće je utvrđivalo načela za unutrašnju organizaciju oblasnih tijela uprave i oblasnih organizacija i službi, postavljalo je i razrješavalo rukovoditelje u oblasnim organima uprave i oblasnim organizacijama i službama osim onih koje bira i razrješava Narodna skupština Srpske oblasti Zapadna Slavonija, te vršilo nadzor nad istima. Oblasno vijeće je davalo mišljenje i prijedlog odluke ili općeg akta koji je Narodnoj skupštini podnio drugi predlagatelj, te je osnivalo stručne službe za obavljanje poslova iz svog djelokruga. Oblasno vijeće i svaki njegov član bili su odgovorni za svoj rad Narodnoj Skupštini. Vijeće je određivalo svoje povjerenike za davanje stručnih i drugih objašnjenja na sjednicama radnih tijela Narodne skupštine prilikom rasprave o prijedlogu odluka i drugih općih akata i materijala koje je Oblasno vijeće podnijelo Skupštini. Oblasno vijeće je donosilo akte kojima je usmjeravalo i usklađivalo rad oblasnih tijela uprave, a tijela uprave podnosila su Oblasnom vijeću jednom mjesečno izvještaj o radu. Oblasno vijeće je donosilo odluke, uputstva, rješenja i zaključke. Odlukom su se uređivala određena pitanja.
Unutarnji ustroj / genealogija:	Oblasno vijeće su sačinjavali predsjednik, potpredsjednik, članovi i dužnosnici koji su upravljali oblasnim upravnim tijelima (oblasnim organima uprave). Predsjednik oblasnog vijeća je predstavljao Vijeće, sazivao sjednice, predlagao dnevni red, usmjeravao i usklađivao rad u Oblasnom vijeću, potpisivao i brinuo se o provođenju akata Vijeća. Potpredsjednik Vijeća je pomagao predsjedniku u obavljanju njegovih poslova, mijenjao je predsjednika u svim pravima i dužnostima u slučaju njegove odsutnosti. Član Oblasnog vijeća imao je pravo i dužnost predlagati rješavanje pojedinih pitanja iz nadležnosti Oblasnog vijeća, imao je pravo sudjelovati u radu i odlučivati o svim pitanjima o kojima se raspravljalo na sjednicama Oblasnog vijeća. Sudjelovao je u radu radnih tijela Vijeća. Član Vijeća bio je odgovoran Oblasnom vijeću i predsjedniku Oblasnog vijeća za zastupanje i provođenje stavova Vijeća, kao i za izvršavanje poslova koje mu je Vijeće ili predsjednik povjeravalo. Oblasno vijeće imalo je i tajnika koji se birao na mandat od četiri godine. Tajnik je vodio računa o pripremanju materijala potrebnih za rad Vijeća i njegovih radnih tijela, upravljao je stručnom službom i za svoj rad je odgovarao Oblasnom Vijeću . Ako su članovi oblasnog vijeća izabrani iz redova zastupnika Narodne skupštine, zadržavali su svoj mandat. Članovi Vijeća uživali su zastupnički imunitet. Oblasno vijeće i svaki njegov član bili su odgovorni za svoj rad Narodnoj skupštini. Predsjednik Oblasnog vijeća mogao je predložiti N. skupštini razrješenje pojedinog člana O. vijeća. Organizacija i način rada Vijeća bili su uređeni Odlukom Narodne skupštine i Poslovnikom Oblasnog Vijeća . Narodna skupština Srpske oblasti Zapadne Slavonije je donijela 18.4.1992. i Odluku o organizaciji oblasnih organa uprave. Oblasni organi uprave bili su odgovorni Narodnoj skupštini za provođenje odluka i općih akata Skupštine, te su bili dužni na njen zahtjev podnositi joj izvješće. Oblasni organi bili su odgovorni i Oblasnom vijeću za provođenje odluka i akata Vijeća te su morali postupati prema smjernicama Vijeća. Odlukom Skupštine nastali su: • Oblasni Sekretarijat za opštu upravu, • Oblasni Sekretarijat za privredu i financije, • Oblasni Sekretarijat za poljoprivredu, šumarstvo i vodoprivredu, • Oblasni Sekretarijat za društvene djelatnosti, • Oblasni Sekretarijat za građevinarstvo, urbanizam, komunalno-stambene djelatnosti i unapređenje životne sredine, • Oblasni Sekretarijat za informacije i regionalnu suradnju.
Opći kontekst:	Republika Srpska Krajina (RSK) nastala je kao rezultat pobune dijela srpske zajednice u Hrvatskoj. Dio hrvatskih Srba priključio se politici srbijanskog predsjednika Slobodana Miloševića, koji još od kraja 1980-ih pokušava ostvariti dominaciju Srbije nad ostalim jugoslavenskim republikama. Nakon što je 1990. na prvim višestranačkim izborima u Hrvatskoj pobijedila Hrvatska demokratska zajednica pod vodstvom Franje Tuđmana, srbijansko vodstvo odlučuje da Srbi u Hrvatskoj moraju preuzeti nadzor nad dijelovima hrvatskog teritorija. Tako je krajem 1990. uspostavljena Srpska autonomna oblast (SAO) Krajina sa sjedištem u Kninu, a bit će osnovane i srpske oblasti u zapadnoj i istočnoj Slavoniji. Ta područja trebala su ostati u budućoj jugoslavenskoj zajednici koja bi bila pod srpskom dominacijom. Od sredine 1991. Jugoslavenska narodna armija (JNA) otvoreno stoji na strani srpskih pobunjenika, pomažući ih u osvajanju hrvatskog teritorija. Agresija na Hrvatsku bila je karakteristična po ogromnim materijalnim razaranjima i zločinima nad hrvatskim stanovništvom. Krajem 1991. na područjima pod nadzorom JNA i srpskih pobunjenika proglašena je Republika Srpska Krajina (RSK). Ona je obuhvaćala dijelove dalmatinskog zaleđa, Like, Korduna, Banovine, zapadne i istočne Slavonije, Baranje i zapadnog Srijema. Na području zapadne Slavonije uslijed političkih aktivnosti među Srbima izvršeno je izjašnjavanje o srpskoj autonomiji krajem kolovoza i početkom rujna 1990. u općinama, Daruvar, Garešnica, Grubišno Polje i Pakrac, a djelomično i u općinama Bjelovar, Kutina, Nova Gradiška, Novska, Orahovica, Podravska Slatina i Virovitica. U većem broju mjesnih zajednica i naselja općine Nova Gradiška, Novska i Požega održan je 20. siječnja 1991. referendum o priključivanju općini Pakrac. Srpski odbornici općine Pakrac 12. veljače 1991. odlučili su da se njihovoj općini priključe naselja iz općine Nova Gradiška, Novska i Požega. Pakrac je trebao postati središte srpske autonomije u zapadnoj Slavoniji, koja bi obuhvaćala Daruvar, Grubišno Poje, Podravsku Slatinu, Požegu i Voćin. Odluka o ulasku općine Pakrac u sastav SAO Krajine donesena je 22. veljače 1991. Nakon toga je početkom ožujka 1991. došlo do oružanog sukoba hrvatske policije sa srpskim pobunjenicima u Pakracu. Iako su Srbi sa područja zapadne Slavonije u početku djelovali u cilju priključenja SAO Krajini, 12. kolovoza 1991. na tom području je ipak osnovana posebna autonomna oblast pod nazivom SAO Zapadna Slavonija. Osnivanje Srpske oblasti Zapadna Slavonija kao i Srpske oblasti Slavonija, Baranja i Zapadni Srijem trebalo je olakšati djelovanje vlasti RSK. Tijela vlasti određene srpske oblasti su u skladu s planom razvoja RSK trebala donositi programe društvenog i gospodarskog razvoja oblasti i utvrđivati mjere za njihovu provedbu. Oblasne skupštine su trebale donositi propise iz djelokruga poslova o kojima se odlučuje na razini oblasti. Oblasna vijeća su trebala djelovati kao izvršna tijela vlasti na razini oblasti, odnosno brinuti se za provedbu republičkih zakona (RSK) i provedbu odluka oblasnih skupština. Srpska oblast Zapadna Slavonija je bila jedna teritorijalna jedinica u Republici Srpskoj Krajini. U zapadnoj Slavoniji djelovale su općine Okučani (novoformirana od ''srpskog istorijskog i etničkog prostora Novske i Nove Gradiške'') i Pakrac (''čija je površina delom na teritoriji Hrvatske''). Krajinske vlasti smatrale su da njezin teritorij čine i općine Daruvar, Grubišno Polje i Podravska Slatina, iako je Hrvatska vojska u borbama krajem 1991. s tih područja potisnula srpske pobunjenike. Narodna skupština Srpske oblasti Zapadna Slavonija donijela je, na sjednici održanoj 18. travnja 1992. u Okučanima, odluku o proglašenju i provedbi Statuta Srpske oblasti Zapadna Slavonija. Kao tijela uprave navedeni su Narodna skupština, Oblasno vijeće i druga. Ona su trebala imati sjedište u Pakracu, a privremeno su djelovala u Okučanima. Vlada RSK je 11. kolovoza 1992. donijela odluke o osnivanju, organizaciji i načinu rada izvršnih savjeta općine Daruvar, Grubišno polje, Okučani, Pakrac i Podravska Slatina, a imenovani su i članovi izvršnih savjeta tih općina. Srpska oblast Zapadna Slavonija svoj krah je doživjela realizacijom operacije Bljesak (vojno-redarstvena akcija Hrvatske vojske i specijalne policije RH). Započela je 1. svibnja 1995., kada su hrvatske vojno-redarstvene snage munjevitom akcijom oslobodile okupirana područja zapadne Slavonije. U samo 31 sat oslobođeno je oko 500 četvornih kilometara teritorija koje je zaposjeo srpski agresor i uspostavljen je nadzor nad autocestom Zagreb-Lipovac