ARHiNET - Banka braće Turković d.d.

Povijest:	Banka je osnovana 1919. kao privatna banka braće Turković, a dana 18. studenog 1920. iz registra je brisana Bankarske radnje braće Turković u Zagrebu (NN 288/1920). Braća Turković bankarska radnja d.d. u Zagrebu osnovana je 28. listopada 1920. godine sa sjedištem u Zagrebu, Zrinjski trg 1 (NN 283/1920). Naziv mijenja 8. rujna 1941. u Banka braće Turković d.d. Rješenjem Ministarstva financija FNRJ od 21. rujna 1946. godine, određena je likvidacija Banke (NN 130/1946). Dana 5. srpnja 1948. likvidator Narodna banka FNRJ – Centrala za NRH, objavljuje da je likvidacija banke završena po odredbama Pravilnika o postupku likvidacije privatnih kreditnih poduzeća (NN 58/1948). Okružni sud za grad Zagreb objavljuje 26. kolovoza 1948. da je proveden upis brisanja Banke braće Turković d.d. iz trgovačkog registra nakon dovršene likvidacije (NN 79/1948).
Sjedišta:	Zagreb (1919 - 1948)
Djelatnost:	Temeljna glavnica banke iznosila je 10 000 000 K razdjeljenih na 50 000 na ime glasećih dionica po 200 K. Predsjednik ravnateljstva u trenutku utemeljenja banke bio je dr. Vladimir Turković. U svibnju 1922. godine banka je stupila u interesnu zajednicu s Prvom hrvatskom štedionicom u Zagrebu (Prva hrvatska štedionica preuzela je veći paket dionica Banke Turković). Ovom vezom dobila je oslonac koji joj je omogućio uspješan razvoj. Zavod obavlja sve bankarske poslove i financijske operacije obitelji Turković i njihovih posjeda, financira tvrtke i trgovačka poduzeća raznih grana hrvatskog gospodarstva. Osim toga preuzima i glavno zastupništvo za Jugoslaviju svjetski poznate tvornice oružja Fabrique Nationale d’Armes de Guerre S. A., Herstal-lez-Liege (Belgija ), i to za prodaju njenih automobila i motornih kotača. Banka je i jedan od glavnih osnivatelja društva Jugoslavenski Lloyd d.d., koje izdaje list “Jugosl. Lloyd”.
Unutarnji ustroj / genealogija:	Prema Trgovačkom zakonu iz 1875., poslovima dioničkih društava, pa tako i banaka, upravljalo je ravnateljstvo koje se sastojalo od jedne ili više osoba izabranih između dioničara ili drugih osoba. Postojao je i nadzorni odbor koji je bio sastavljen barem iz tri člana. Odbor je kontrolirao vođenje poslova društva u svim granama. Bio je dužan ispitivati godišnje račune i bilancu, kao i prijedloge razdiobe dobitka i o tome svake godine predložiti izvješće glavnoj skupštini (skup svih dioničara). Bez toga izvješća glavna skupština nije mogla donijeti valjane zaključke u vezi razdiobe dobitka.