ARHiNET - Hrvatska sveopća kreditna banka d.d.

Naziv:	Hrvatska sveopća kreditna banka d.d.
Vrsta entiteta:	pravna osoba
Razdoblje:	1905 - 1949
Normativni nazivi:	Hrvatska sveopća kreditna banka d.d. (hrvatski)
Povijesni nazivi:	Hrvatsko-slavonska zemaljska centralna štedionica na dionice (1905 - 1912) (hrvatski) Hrvatska sveopća kreditna banka d.d. (1912 - 1944) (hrvatski) Hrvatska sveobće navjerna banka d.d. (1944 - 1945) (hrvatski) Hrvatska sveopća kreditna banka d.d. (1945 - 1949) (hrvatski)
Aktivnost:	Stvaratelj više ne djeluje

Povijest:	Hrvatsko-slavonska zemaljska centralna štedionica na dionice osnovana je 25. srpnja 1905. sa sjedištem u Zagrebu (NN 169/1905). Godine 1912. fuzionirala se s Hrvatsko-slavonskom zemaljskom hipotekarnom bankom, a ulozi štediša su prešli na 24. veljače 1912. godine utemeljenu Hrvatsku sveopću kreditnu banku d.d. u Zagrebu (NN 47/1912 i 50/1912). U kolovozu 1944. naziv banke mijenja se u Hrvatska sveobće navjerna banka d.d. Okružni narodni sud za grad Zagreb objavio je dana 30. srpnja 1945. da je Hrvatska sveopća kreditna banka stupila u likvidaciju (NN 6/1945). Narodna banka FNRJ – Centrala za NRH Zagreb, kao likvidator, objavila je 17. studenoga 1949. da je likvidacija banke završena pravomoćnim sudskim rješenjem, a prema odredbama Uredbe o likvidaciji odnosa nastalih konfiskacijom imovine privatnih kreditnih poduzeća (NN 91/1949).
Sjedišta:	Zagreb (1905-1949)
Djelatnost:	Iznos dioničke glavnice u trenutku osnivanja bio je 3 000 000 K podijeljenih u 7 500 na donosioca glasećih dionica po 400 K. Predsjednik pri utemeljenju banke bio je dr. Teodor grof Pejacsevich-Virovitički. Banka je posredovala u trgovačkim i financijskim poslovima između Jugoslavije i Mađarske te financirala industriju povezanu s mađarskim kapitalom. Godine 1920. banka je preuzela Varaždinsku županijsku štedionicu, a 1921. godine Čakovečku regionalnu štedionicu. Za vrijeme prve bankarske krize u Jugoslaviji 1924/25 godine banka je zapala u probleme, te je sanirana krajem 1928. kapitalom sljedećih banaka: Ungarische Allgemeine Creditbank, Budapest i Oesterreichische Creditanstalt für Handel und Gewerbe, Wien. Nakon sanacije Mađarska sveopća kreditna banka u Budimpešti preuzela je od Oesterreichische Creditanstalt für Handel und Gewerbe, njezin paket dionica i postala 90% vlasnik dioničke glavnice.
Unutarnji ustroj / genealogija:	Prema Trgovačkom zakonu iz 1875. poslovima dioničkih društava, pa tako i banaka, upravljalo je ravnateljstvo koje se sastojalo od jedne ili više osoba izabranih između dioničara ili drugih osoba. Postojao je i nadzorni odbor koji je bio sastavljen barem iz tri člana. Odbor je kontrolirao vođenje poslova društva u svim granama. Bio je dužan ispitivati godišnje račune i bilancu, kao i prijedloge razdiobe dobitka i o tome svake godine predložiti izvješće glavnoj skupštini (skup svih dioničara). Bez toga izvješća glavna skupština nije mogla donijeti valjane zaključke u vezi razdiobe dobitka.

Napomena o vezama:

Banka je imala podružnice u Karlovcu (1914.), Sušaku, Čakovcu i Varaždinu (1920.), a prije rata i u Subotici i Beogradu. Tijekom rata likvidirane su podružnice u Beogradu, Subotici i na Sušaku. Podružnica u Beogradu pripala je Bankarskom društvu a.d., Beograd, podružnica u Subotici Mađarskoj sveopćoj kreditnoj banci, Filijala Subotica, a podružnica na Sušaku Mađarskoj sveopćoj kreditnoj banci, Filijala Rijeka.

Arhivsko gradivo:

1. fond/ HR-HDA-534 Hrvatska sveopća kreditna banka d.d. (stvaratelj)

Identifikator:	HR-HDA/S - 8325
Pravila ili propisi:	ISAAR(CPF) Međunarodni standard arhivističkog normiranog zapisa za pravne i fizičke osobe i obitelji, 2. izdanje, Zagreb, Hrvatski državni arhiv, 2006.
Status zapisa:	izmijenjena inačica
Podrobnost:	djelomičan
Jezik opisa:	hrvatski
Pismo opisa:	latinica