ARHiNET - Hrvatska zemaljska banka d.d.

Povijest:	Hrvatska zemaljska banka d.d. osnovana je na konstituirajućoj skupštini održanoj 29. svibnja 1909. godine u Osijeku. Banka je preuzela poslove bankarske kuće Sorger, Weiszmayer & Cie koja je 25 godina poslovala u Osijeku. Dionice banke nisu bile izložene javnoj subskripciji, već su ih u jednakim djelovima preuzeli O. Weiszmayer, J. Sorger i Živnostenska banka u Pragu (NN 124/1909). Banka je u registar trgovačkog suda u Osijeku upisana 8. lipnja 1909. (NN 135/1909). Banka je osnovana i kao protuteža Khuenovoj banci u Zagrebu. Djelovala je na temelju sprege kapitala slavonskih veleposjednika te češko-moravskog i srpskog interesa za Slavoniju. Godine 1910. stekla je koncesiju za odobravanje klauzularnih hipotekarnih zajmova, a 1912. fuzionirala je s Agrarnom štedionicom u Subotici, koju je pretvorila u podružnicu. Iste se godine sjedinila s tvrtkom Földmivelk Takarékpénztára Reazvénytársaság Szabadkán. U lipnju 1914. banka je u zagrebačkoj podružnici u Zagrebu otvorila iseljeničku poslovnicu pod nazivom «Radnik» (NN 167/1914). U svibnju 1914. preuzela je Hrvatsku pučku banku u Zagrebu i tako došla do podružnice u Novom. Kada je nakon Prvog svjetskog rata njezinim posredstvom u Hrvatsku ubačeno 300 000 000 novotiskanih i štambiljanih kruna iz Mađarske, našla se na udaru Hrvatske zajednice koja je zatražila istragu. Kako bi spriječila pokretanje sudskog postupka, zagrebačka je podružnica (Trg bana J. Jelačića 13), pretvorena u središnjicu, a osječka središnjica u podružnicu. Dana 30. svibnja 1920. preimenovana je u Jugoslavenska banka d.d., Zagreb (NN 127/1920), postavši tako prva banka koja je uzela jugoslavensko ime. Nakon svjetske gospodarske krize sanirana je 1935. godine. Sanaciju je proveo D. Plavšić, inspektor Ministarstva financija, tijekom koje je zatvorila skoro sve podružnice. Međutim, novih 500 000 prioritetnih dionica kupila je Živnostenska banka iz Brna, što joj je omogućilo otvaranje novih podružnica (beogradsku, novosadsku, osječku, ljubljansku, karlovačku, crikveničku i sušačku), i ulaganje u razvoj turizma i trgovine. Zaključkom Trgovačkog suda u Zagrebu od 3. lipnja 1941., preimenovana je u Hrvatska zemaljska banka d.d., Zagreb (NN 65/1941). Početna dionička glavnica bila je 2 500 000 kruna, podijeljenih u dionice po 200 kruna. Pedeset tri posto dioničkog kapitala preuzela je Dresdner Bank, Berlin. Okružni narodni sud za grad Zagreb objavio je 15. studenoga 1945. da je u trgovačkom registru suda za društvene tvrtke određen upis likvidacije banke, a likvidaciju će vršiti Zemaljska banka za Hrvatsku (NN 81/1945). Narodna banka – Centrala NRH Zagreb kao likvidator, objavila je 17. studenoga 1949. da je likvidacija banke završena pravomoćnim sudskim rješenjem, a prema odredbama Uredbe o likvidaciji odnosa nastalih konfiskacijom imovine privatnih kreditnih poduzeća (NN 91/1949).
Sjedišta:	Osijek (1909-1920); Zagreb (1920-1949)
Djelatnost:	Unapređivanje financijskih, trgovačkih, industrijskih i poljoprivrednih interesa dioničara i komitenata (jačanje osječkog gospodarstva 1909-1924), tj. banka je financirala industrijska i trgovačka poduzeća (Prvo hrvatsko-slavonsko dioničarsko društvo za industriju šećera (1905.), Osječka tvornica strojeva (1907.), Osječka ljevaonica željeza (1912.), mlin “Union“, Fiedlerova tkaonica u Vladislavcima i dr.
Unutarnji ustroj / genealogija:	Prema Trgovačkom zakonu iz 1875., poslovima dioničkih društava, pa tako i banaka, upravljalo je ravnateljstvo koje se sastojalo od jedne ili više osoba izabranih između dioničara ili drugih osoba. Postojao je i nadzorni odbor koji je bio sastavljen barem iz tri člana. Odbor je kontrolirao vođenje poslova društva u svim granama. Bio je dužan ispitivati godišnje račune i bilancu, kao i prijedloge razdiobe dobitka i o tome svake godine predložiti izvješće glavnoj skupštini (skup svih dioničara). Bez toga izvješća glavna skupština nije mogla donijeti valjane zaključke u vezi razdiobe dobitka.