ARHiNET - Hrvatsko-slavonsko gospodarsko društvo

Povijest:	Dana 3. veljače 1841. osniva se sa sjedištem u Zagrebu Hrvatsko-slavonsko gospodarsko društvo (Pravila horvatsko-slavonskoga Gospodarskoga Družtva, Zagreb, K. p. ilir. nar. Tiskarna dra. Ljudevita Gaja, 1841.). Dana 21. ožujka 1907. održana je u Zagrebu glavna skupština Hrvatsko-slavonskog gospodarskog društva, na kojoj se navedeno društvo preustrojilo i konstituiralo pod imenom Hrvatsko-slavonsko gospodarsko društvo kao središnja zadruga (NN 69/1907, kao i Hrvatski kompas, 1913./14., str. 353-371.). Temeljem navedenoga, Kr. sudbeni stol kao trgovački sud u Zagrebu upisao je 15. lipnja 1907. u trgovački registar Hrv.-slav. gospodarsko društvo kao središnju zadrugu u Zagrebu. Pravila su datirala od 21. ožujka 1907. (NN 144/1907). Kr. sudbeni stol kao trgovački sud u Zagrebu upisao je 8. kolovoza 1922. da se Zadruga hrvatskih vinogradara u Zagrebu sjedinila s Hrvatsko-slavonskim gospodarskim društvom kao središnjom zadrugom u Zagrebu (NN 201/1922). Kr. sudbeni stol kao trgovački sud u Zagrebu upisao je 14. kolovoza 1922. da se Zadruga za proizvodnju sjemena u Zagrebu sjedinila s Hrvatsko-slavonskim gospodarskim društvom kao središnjom zadrugom u Zagrebu (NN 201/1922). Na sjednici održanoj 24. kolovoza 1925. članovi upravnog odbora društva složili su se s prijedlogom izaslanika ministra trgovine i industrije dr. Ernesta Čimića da se pristupi tihoj likvidaciji društva. Posljednji sastanak upravnog odbora društva bio je 2. prosinca 1925., a posljednja glavna skupština 3. prosinca 1925. Likvidacija društva konačno je dovršena 20. travnja 1929. u prostorijama Prve hrvatske štedionice (Kolar-Dimitrijević, M. Hrvatsko-slavonsko gospodarsko društvo kao središnja zadruga (1907.-1925.), Povijesni prilozi, Institut za suvremenu povijest (Zagreb). 11 (1992). str. 282-285). Kr. sudbeni stol kao trgovačko-mjenbeni sud u Zagrebu upisao je 8. siječnja 1926. likvidaciju Hrvatsko-slavonskog gospodarskog društva kao središnje zadruge u Zagrebu, tako da je tada tvrtka nosila naziv: Hrvatsko-slavonsko gospodarsko društvo kao središnja zadruga u Zagrebu u likvidaciji (NN 32/1926). Likvidatori društva u likvidaciji izjavili su u travnju 1929. da su svekoliki poslovi dovršeni, te da protiv društva ne postoje nikakve tražbine. Zadružni udjeli od 214.708,75 dinara i pričuvne zaklade u iznosu od 684.537,43 dinara u cijelosti su izgubljene, pa prema tome zadrugari na račun svojih udjela nisu dobili ništa. Time je likvidacija društva završena (NN 97/1929). Temeljem navedenoga, Kr. sudbeni stol kao trgovački sud u Zagrebu upisao je 2. svibnja 1929. u registar za društvene tvrtke upis brisanja Hrvatsko-slavonskog gospodarskog društva kao središnje zadruge u likvidaciji, jer je tvrtka nakon provedene likvidacije prestala. Trgovačke knjige tvrtke pohranjene su kod Prve hrvatske štedionice (NN 127/1929).
Sjedišta:	Zagreb
Djelatnost:	Hrvatsko-slavonsko gospodarsko društvo u Zagrebu osnovano je 3. veljače 1841. sa zadaćom da prema vlastima i trećim licima obavlja funkcije zemljoradničke komore i da svim podesnim sredstvima unapređuje poljoprivrednu tehniku. Kao sredstva bila su predviđena stručna predavanja, širenje knjiga i novina, osnivanje uzornih objekata, voćnjaka, loznih rasadnjaka, spremanje izložaba, davanje nagrada itd. Bilo je predviđeno osnivanje podružnica po selima, a u svrhu da se pokret proširi i na šire narodne slojeve (Pravila Horvatsko-slavonskoga Gospodarskoga Družtva, Zagreb, K. p. ilir. nar. Tiskarna dra. Ljudevita Gaja, 1841.). Prema novim Pravilima Hrvatsko-slavonskoga gospodarskog društva u Zagrebu od 7. studenoga 1859., društvu je bila svrha napredak i savršenstvo poljodjelstva, šumarstva i gospodarskog obrta, rasprostiranje znanja o zemlji i istraživanje u gospodarstvu (HR-HDA-70. Namjesničko vijeće Kraljevine Hrvatske, Slavonije i Dalmacije (1861-1869), sv. 16, ur.br. 2779/1864, kut br. 161, Pravila Hrvatsko-slavonskoga gospodarskoga družtva u Zagrebu od 7. studenoga 1859., Tiskom dr. Ljudevita Gaja, Zagreb, 1860.). Prema novim Pravilima Hrvatsko-slavonskoga gospodarskog društva u Zagrebu od 14. prosinca 1873., društvu je bila svrha unapređivanje cjelokupnog domaćeg gospodarstva uopće i svake gospodarstvene grane ponaosob, da Zemaljskoj vladi i zemaljskom zastupstvu u svim odnosima koji su se ticali zemaljske kulture, bude savjetodavno tijelo. Društvo je držalo javne skupštine, podupiralo ustrojavanje gospodarskih podružnica ili strukovnih odsjeka za posebne grane gospodarstva (npr. šumarstvo, svilarstvo itd), bilo je u neprekidnoj vezi s postojećim gospodarskim društvima i sklapalo je slične saveze s novonastalim društvima, širilo nauk u svim granama gospodarstva, skupljalo je spise o gospodarstvu, šumarstvu i srodnim granama znanosti, izdavalo je strukovne knjige i časopise, priređivalo je, s dozvolom Zemaljske vlade, izložbe za stoku i plodine, kao i za strukovno oruđe i strojeve, izricalo je priznanja, dijelilo nagrade za izvrsno djelovanje u bilo kojoj gospodarskoj struci, davalo je vladi prijedloge za unapređenje gospodarstva, komuniciralo je sa stručnim društvima u tuzemstvu i inozemstvu (HR-HDA-1333, Pravila Hrvatsko-slavonskoga gospodarskog društva u Zagrebu od 14. prosinca 1873., Knjigotiskara i litografija C. Albrechta, Zagreb, 1894.). Hrvatsko-slavonsko gospodarsko društvo u Zagrebu preustrojeno je i konstituirano 21. ožujka 1907. pod imenom Hrvatsko-slavonsko gospodarsko društvo kao središnja zadruga (NN 69/1907, kao i Hrvatski kompas, 1913./14., str. 353-371.). Zadatak je preustrojenog Hrv.-slav. gospodarskog društva kao središnje zadruge u Zagrebu bio da unapređuje cjelokupno domaće gospodarstvo uopće i svaku gospodarsku granu posebno, naročito da na temelju uzajamnosti unapređuje privredu i gospodarenje svojih članova, te im u tu svrhu daje gospodarske potrepštine na vjeresiju. Njegova je zadaća bila i da Zemaljskoj vladi i zemaljskom zastupstvu stoji uz bok kao savjetodavno tijelo u svim odnosima koji su se ticali zemljišne kulture (NN 144/1907). Godine 1921/1922. Hrvatsko-slavonsko gospodarsko društvo osnovalo je kao većinski dioničar, u svrhu stalnog i sigurnog odgovarajućeg dohotka za društvo, trgovačka poduzeća u formi dioničkih društava, i to: Središnju privrednu i zadružnu banku d.d. Zagreb, Plug d.d. stalna izložba strojeva Zagreb, Ratar d.d.veletrgovina gospodarskim potrepštinama i proizvodima Zagreb i Zrno d.d. zavod za racionalno sjemenarstvo Zagreb. Navedena društva zajednički su predstavljala koncern Hrvatsko-slavonskog gospodarskog društva.
Unutarnji ustroj / genealogija:	Godine 1841. ustroj Hrvatsko-slavonskog gospodarskog društva bio je slijedeći: predsjednik društva, potpredsjednici društva, tajnici društva, društveni ili ravnajući Odbor (sastojao se od predsjednika, dva potpredsjednika, dva tajnika, osam odbornih članova) i Sabor (Pravila horvatsko-slavonskoga Gospodarskoga Družtva, Zagreb, K. p. ilir. nar. Tiskarna dra. Ljudevita Gaja, 1841.). Prema novim Pravilima Hrvatsko-slavonskoga gospodarskog društva u Zagrebu od 7. studenoga 1859., ustroj društva bio je sljedeći: glavna skupština, predsjednik, tri potpredsjednika, upravljujući odbor, poslovoditelj. Osnivanje podružnica podlijegalo je odobrenju Hrvatsko-slavonskog namjesništva. Na čelu podružnice bio je predstojnik, kojemu su pridodana četiri odbornika i jedan pismovođa. Oni su birani na podružničkim skupštinama na tri godine (HR-HDA-70. Namjesničko vijeće Kraljevine Hrvatske, Slavonije i Dalmacije (1861-1869), sv. 16, ur.br. 2779/1864, kut br. 161, Pravila Hrvatsko-slavonskoga gospodarskoga družtva u Zagrebu od 7. studenoga 1859., Tiskom dr. Ljudevita Gaja, Zagreb, 1860.). Prema novim Pravilima Hrvatsko-slavonskoga gospodarskog društva u Zagrebu od 14. prosinca 1873., tijela društvene uprave bila su: glavna skupština, predsjednik, prvi i drugi potpredsjednik, upravljajući središnji odbor, tajnik. Na čelu podružnice bio je odbor, sastavljen od redovitih društvenih članova. Sastojao se od podružničkog predsjednika, potpredsjednika i šest odbornika koji su birani na podružničkim skupštinama na tri godine. Položaj podružnica u njihovom djelovanju bio je posve samostalan. Pripadalo im je pravo dopisivanja s općinskim zastupnicima i kotarskim uredima, dogovaranje s ostalim podružnicama, a sve predstavke na vladu podnašale su podružnice putem središnjeg odbora (HR-HDA-1333, Pravila Hrvatsko-slavonskoga gospodarskog društva u Zagrebu od 14. prosinca 1873., Knjigotiskara i litografija C. Albrechta, Zagreb, 1894.). Hrvatsko-slavonsko gospodarsko društvo u Zagrebu preustrojeno je i konstituirano 21. ožujka 1907. pod imenom Hrvatsko-slavonsko gospodarsko društvo kao središnja zadruga. Tijela društvene uprave bila su: upravni odbor, predsjednik, I. potpredsjednik, II. potpredsjednik, nadzorno vijeće (NN 69/1907, kao i Hrvatski kompas, 1913./14., str. 353-371.). Koncem 1912. Hrvatsko-slavonsko gospodarsko društvo poslovalo je s 110 vlastitih organizacija u županijama: modruško-riječkoj, ličko-krbavskoj, varaždinskoj, bjelovarsko-križevačkoj, zagrebačkoj i požeškoj. Broj članova svih organizacija društva, koncem 1912. sveukupno je iznosio: 360 članova I. razreda i 10.831 članova II. razreda. Također, unutar društva stvorena je ustanova izravnih članova. Koncem 1912. broj izravnih članova iznosio je 94 s 101 zadružnim dijelom po 200 kruna (Hrvatski kompas, 1913./14., str. 353-371.). Godine 1913. organizacijski ustroj društva bio je sljedeći: predsjednik, potpredsjednici, ravnateljstvo, nadzorni odbor, ravnajući tajnik, prokurista, nadzornik, urednik Gospodarskog lista, knjigovođa, dopisnik, činovnici i pravni savjetnik (Hrvatski kompas, 1913./14., str. 353-371.). Godine 1924. društvo je u svome sastavu imalo 200 namještenika, 300 nabavljačkih zadruga, 551 izravnih članova, 60.000 zadrugara, 4 kotarske organizacije (Almanah Kraljevine Srba, Hrvata i Slovenaca, Sv. 2., 1924.-1925., Deo IV. i V., Komisionalna naklada Hrvatskog štamparskog zavoda d.d. u Zagrebu, str. IV. str. 61.). Prema Trgovačkom zakonu iz 1875, ustroj zadruge bio je: glavna skupština, ravnateljstvo i nadzorni odbor (Sbornik zakonah i naredabah valjanih za kraljevinu Hrvatsku i Slavoniju, Godina 1875, Komad XXXIII., izdan i razposlan dne 6. studenoga 1875, str. 899-1016). Prema Zakonskom članku XXIII. o gospodarskim i obrtnim vjeresijskim udrugama iz 1898, organi upravljanja vjeresijskim zadrugama bili su: glavna skupština, ravnateljstvo i nadzorno vijeće (Sbornik zakonah i naredabah valjanih za kraljevine Hrvatsku i Slavoniju, Godina 1898, Komad VIII., izdan i razposlan dne 1. rujna 1898, str. 387-406). Na temelju Rješenja Ministarskog savjeta VI. br. 3379 od 29. svibnja 1924., ministar trgovine i industrije Kraljevine Srba, Hrvata i Slovenaca/Jugoslavije postavljao je pri Hrvatsko-slavonskom gospodarskom društvu, kao i pri poduzećima u sastavu njegovog koncerna, svoga izaslanika, odnosno komesara.