ARHiNET - Intendanca za građansku Hrvatsku u Karlovcu

Povijest:	Dana 14. listopada 1809. Napoleon je carskim dekretom ustrojio Ilirske Pokrajine, u čiji je sastav ušlo 7 pokrajina, od kojih je jedna bila i Građanska Hrvatska. Nakon Schönbrunnskoga mira (14.X.1809.), Austrija je ustupila Napoleonu Beljaški (Villach) okrug u Koruškoj, Kranjsku, Goriško istočno od Soče, Trst, austrijsku Istru (Pazin), Građansku Hrvatsku južno od Save do Jadranskoga mora, Rijeku i područje Vojne krajine južno od Save. Istoga dana Napoleon je dekretom ustanovio Ilirske Pokrajine sa upravnim središtem u Ljubljani. Prvim organizacijskim dekretom od 25. prosinca 1809. u sastav Ilirskih Pokrajina ulaze austrijski Lienz i Sillian, te dijelovi Hrvatske koji su se do tada nalazili u sastavu Napoleonovog Kraljevstva Italije (kao posljedica mira u Bratislavi, sklopljenog između Francuske i Austrije 26.XII.1805.), tj. nekadašnja mletačka Istra, Dalmacija s otocima, Boka kotorska i područje Dubrovačke Republike ukinute 1808. Ilirske Pokrajine uređene su tada u deset intendanci (upravnih područja). Kasnijim dekretom od 15.IV.1811. Napoleon je Ilirske Pokrajine podijelio na šest građanskih (Kranjska, Koruška, Istra, Građanska Hrvatska, Dalmacija i Dubrovačka pokrajina s Bokom kotorskom) i jednu vojničku pokrajinu (Vojna Hrvatska). Civilne pokrajine upravno su bile podijeljene na okružja (distrikte), okruzi na kotare (kantone), kantoni na općine (arrondissements communaux). Pokrajinska uprava nosila je naziv 'intendanca', a na njenom čelu bio je intendant. Dekret od 15.IV.1811. određuje (čl. 249-250) da francuske zakone treba prevesti na različite jezike koji se koriste u Ilirskim pokrajinama, te da se isti tamo primjenjuju od 1. siječnja 1812. Sjedište središnje vlasti Ilirskih Pokrajina bilo je u Ljubljani na čelu s glavnim guvernerom, koji je bio i vojni povjerenik te je obavljao nadzor nad cijelom administracijom i izdavao je opće propise u obliku odluka. Glavnu građansku upravu i financije vodio je glavni intendant za financije. Glavni povjerenik za pravosuđe bio je pak nadležan za sudstvo i pripremu zakona. Generalni guverner i glavni intendant bili su u stalnoj vezi s ministarstvima u Parizu, odakle su primali naredbe i kamo su slali izvješća.
Sjedišta:	Karlovac
Djelatnost:	Jedna od osnovnih zadaća Intendance bila je briga oko proračuna, što uključuje ubiranje poreza i carina, te popisivanje pučanstva. Sačuvane tiskovine daju uvid u djelovanje intendance u razdoblju 1811-1813, a sadrže različita uputstva i odredbe koje je donijela sama Intendanca (uputstvo o vođenju matičnih knjiga; utvrđivanje lovišta i ribolovišta; odredba o uzgoju duhana; osiguranje novca za radove na cestama), kao i razne propise viših instanci. Konačnu odluku o proračunima općina koji su iznosili do 10.000 franaka donosio je glavni intendant u Ljubljani na prijedlog intendanta pokrajine, dok se općinski proračun veći od 10.000 franaka slao u Pariz, gdje ga je razmatralo državno vijeće i potvrđivao car.
Unutarnji ustroj / genealogija:	Građanska Hrvatska, sa sjedištem u Karlovcu, obuhvaćala je područje južno od Save do mora, prvotno bez Rijeke i bivše austrijske Istre. Organizacijskim dekretom od 15. travnja 1811., ukinuta je intendanca u Rijeci i pridružena kao distrikt Građanskoj Hrvatskoj, a od pokrajine Dalmacije izdvojeni su Kvarnerski otoci (Rab, Krk, Cres, Osor, Lošinj) i također pripojeni Građanskoj Hrvatskoj. Carskim dekretom od 18. rujna 1811. kanton Pazin, koji je prije pripadao riječkome distriktu, priključen je pokrajini Istri. Građanska Hrvatska je bila podijeljena u tri distrikta (Karlovac, Rijeka, Senj). Dekretom od 16. siječnja 1812., iz Riječkog distrikta izdvojeni su kantoni Cres, Osor i Veli Lošinj, i pripojeni Senjskom distriktu, a sjedište Senjskog distrikta preneseno je u Mali Lošinj. Unutar spomenuta tri distrikta područje Građanske Hrvatske prema popisu stanovništva iz 1811. obuhvaćalo je 19 kantona i 64 općine, sa ukupno 204.944 stanovnika, i to: Distrikt Karlovac 119.828 stanovnika i 10 kantona: Karlovac s 10 općina 35.451; Vrbovsko s 3 općine 9.595; Mrkopalj s 3 općine 9.676; Jaska s 2 općine 6.760; Samobor s 2 općine 7.129; Čabar s 2 općine 4.642; Kerestinec s 3 općine 9.313; Želin s 5 općina 15.983; Sisak s 2 općine 8.196; Gradac/Gradec (danas: Gradec Pokupski) s 3 općine 13.075 stanovnika. Distrikt Rijeka 58.485 stanovnika, 6 kantona: Rijeka s 3 općine 14.768; Bakar sa 6 općina 13.323; Kastav sa 7 općina 17.493. Cres s 1 općinom 4.535; Osor s 1 općinom 2.139; Lošinj s 1 općinom 6.227. Kanton Pazin sa 7 općina i 19.161 stanovnikom na osnovi carskog dekreta od 18. rujna 1811. izdvojen je iz Građanske Hrvatske, distrikta Rijeke, i uključen u pokrajinu Istru, u distrikt Rovinj. Carskim dekretom od 16. siječnja 1812. iz Distrikta Rijeka izdvojeni su kantoni Cres, Osor i Lošinj, te pridruženi Distriktu Senj. Distrikt Senj 26.639 stanovnika, 3 kantona: Senj s 5 općina 13.277; Rab s 1 općinom 3.049; Krk s 4 općine 10.313 stanovnika. Carskim dekretom od 16. siječnja 1812. Distrikt Senj proširen je kantonima Cres, Osor i Lošinj, i njegovo sjedište prebačeno u Mali Lošinj). Intendanti Građanske Hrvatske bili su Lettardi, barun Louis-Philippe-Joseph Girod de Vienney de Trémont (1779-1852), te potom grof Savin Giorgi, Marie odnosno Méry de Contades (1786-1869) temeljem dekreta od 27. lipnja 1811. Posljednji vršitelj dužnosti intendanta bio je dotadašnji glavni tajnik intendance François-Joseph-Ferdinand Marchal (1780-1858).