ARHiNET - Jugoslavenska narodna obrana

Naziv:	Jugoslavenska narodna obrana
Vrsta entiteta:	pravna osoba
Razdoblje:	1915 - 1929
Normativni nazivi:	Jugoslavenska narodna obrana (hrvatski)
Aktivnost:	Stvaratelj više ne djeluje

Povijest:	Osnivačka skupština Jugoslavenske narodne obrane održana je 2. svibnja 1915. u Antofagasti (Čile). Do prve sjednice Upravnog odbora (održane 9. veljače 1916), JNO je vodila Privremena uprava. Pravila o radu i organizaciji usvojena su na prvom velikom zboru (20-25. siječnja 1916). Na čelu joj je bio industrijalac Pasko Baburizza. Organizacija je obuhvaćala iseljenike u Argentini, Peruu, Urugvaju, Paragvaju, Brazilu i Ekvadoru. U navedenim je državama do kraja 1922. osnovano 65 ogranaka JNO-a. Krajem 1922. JNO prestaje s radom, ali formalno djeluje do 1929. Neki ogranci nastavili su s radom (Dalmacija).
Sjedišta:	Valparaiso
Djelatnost:	Jugoslavenska narodna obrana bila je organizacija hrvatskih iseljenika čiji je politički program bio rušenje Austro-Ugarske Monarhije te stvaranje jugoslavenske države i njegovanje veza s domovinom. Podupirali su osnivanje gospodarskih organizacija i iseljeničkih banaka koje bi olakšale život iseljenika. Službeno glasilo JNO-a bio je list Jugoslavenska država (izlazi od 1916) i Jugoslavija (od 1915). JNO je financijski podupirao Jugoslavenski odbor u Londonu.
Unutarnji ustroj / genealogija:	Politički program JNO-a određen je na prvom velikom Zboru u Antofagasti (20-25. siječnja 1916). Na čelu JNO-a bio je Zbor (zakonodavno tijelo, sačinjeno od delegata svih ogranaka). Zbor je vodilo Predsjedništvo (izabrano od delegata ogranaka). Odluke donesene na Zboru (sastajao se jedanput godišnje) provodila je Uprava (predsjednik, potpredsjednik, tajnik, blagajnik, gospodar i dva vijećnika). Nadzorno vijeće JNO-a bio je Senat (članovi Uprave i JNO-a). Revizijski odbor bio je zadužen za financije (opći fond organizacije i fond Jugoslavenskog odbora u Londonu). Časni sud rješavao je sporove među članovima. JNO su činili ogranci (Jugoslavenski klub, Dalmacija, Slobodna Hrvatska, Jadran, kasnije prozvan Petar Petrović Njegoš, Banat, Velebit, J. J. Strossmayer, I. Meštrović, Lj. Gaj, S. Vraz, P. Preradović, P. Zrinski, J. Skerlić, A. K. Miočić, I. Mažuranić, Kosovka djevojka) i podružnice.

Napomena o vezama:

JNO je održavao veze sa slavenskim zemljama (Rusija, Čehoslovačka, Poljska) i Kraljevinom SHS, s drugim iseljeničkim organizacijama, državnim ustanovama (Iseljenički odsjek u Zagrebu), te kulturnim udruženjima u domovini.

Arhivsko gradivo:

1. fond/ HR-HDA-966 Jugoslavenska narodna obrana (stvaratelj)

Literatura:

Antić, Lj. Hrvati i Amerika,
Antić, Lj. Hrvati u Južnoj Americi do godine 1914,
Antić, Lj. Naše iseljeništvo u Južnoj Americi i stvaranje jugoslavenske države 1918,
Antić, Lj. Pregled hrvatskih iseljeničkih društava u Južnoj Americi do Prvog svjetskog rata,
Antić, Lj. Prilog istraživanju odnosa naših iseljenika u Južnoj Americi prema NOB-u s posebnim osvrtom na JNO na Pacifiku,
Antić, Lj. Sukobi u jugoslavenskom iseljeničkom pokretu u Antofagasti (Čile) u vrijeme prvog svjetskog rata i neki socijalni utjecaji na njih 1917,

Identifikator:	HR-HDA/S - 8394
Pravila ili propisi:	ISAAR(CPF) Međunarodni standard arhivističkog normiranog zapisa za pravne i fizičke osobe i obitelji, 2. izdanje, Zagreb, Hrvatski državni arhiv, 2006.
Status zapisa:	izmijenjena inačica
Podrobnost:	djelomičan
Jezik opisa:	hrvatski
Pismo opisa:	latinica