ARHiNET - Komisija za razgraničenje pri Predsjedništvu vlade Narodne Republike Hrvatske

Povijest:	Na temelju Uputstva za suradnju vrhovnih zemaljskih vlasti s Ministarstvom za konstituantu (17. travnja 1945.), u Hrvatskoj je započeo rad na uspostavi organa koji će se baviti rješavanjem granično-teritorijalnih pitanja. Predsjedništvo vlade NRH, prenijelo je poslove oko ustrojavanja hrvatske komisije za razgraničenja na republičko Ministarstvo pravosuđa. Isto je 26. travnja 1945. izdalo dopis kojim se niža tijela obavješćuju da se pri Predsjedništvu vlade NRH formiraju Komisija za razgraničenje s inozemstvom i Komisija za razgraničenje s federalnim državama unutar granica Jugoslavije. Prestala je s djelovanjem po završetku postupka likvidacije, koji je trajao od 1. lipnja 1945. do 31. prosinca 1946. godine.
Sjedišta:	Zagreb
Djelatnost:	Razlozi osnivanja Komisije su dvojaki. Prvi njen zadatak bio je da prikupljanjem znanstveno verificiranih podataka podupre jugoslavenske teritorijalne zahtjeve. Drugi zadatak njenog djelovanja bio je usmjeren na definiranje unutarnjih granica NR Hrvatske. Mjerodavnosti Komisije su bile isključivo stručne i sastojale su se u prikupljanju znanstvenih činjenica koje su bile podloga za donošenje političkih odluka o spornim pitanjima. Shodno navedenoj podjeli poslova formirana su dva dijela Komisije: jedan koji se bavio međunarodnim razgraničenjem na dijelovima državne granice gdje su se vanjske jugoslavenske granice poklapale s granicama NR Hrvatske prema inozemstvu (Mađarska, Italija), dok je drugi dio radio na rješavanju nedefiniranih teritorjalnih pitanja između republika unutar Jugoslavije. Dio Komisije koji je radio na međunarodnom razgraničenju prikupio je obilje znanstveno utemeljenih podataka i time pripremio i osnažio pregovaračke stavove jugoslavenskih diplomata. U sklopu toga Komisija je surađivala s najistaknutijim stručnjacima (povjesničarima, demografima, ekspertima za državno pravo...). Drugim svojim dijelom Komisija je, oslanjajući se također na mišljenje struke, prikupljala hrvatske argumente za rasprave o međurepubličkom razgraničenju NR Hrvatske. Argumenti prikupljeni za međurepubličko razgraničenje bili su namijenjeni užim partijskim krugovima koji su ta pitanja trebali raspraviti bez podizanja nacionalnih tenzija i daleko od očiju javnosti.
Unutarnji ustroj / genealogija:	Komisija za razgraničenje je djelovala u sklopu Predsjedništva Vlade NR Hrvatske. U poslovima međudržavnog razgraničenja njen rad bio je usko povezan s radom središnjih državnih organa, poglavito Instituta za međunarodna pitanja Ministarstva vanjskih poslova u Beogradu. U strukturi Komisije bila je jasno podvučena razlika između njezina dva dijela: "međunarodnog" i "međurepubličkog". Osim ove osnovne podjele, svaki od ova dva dijela Komisije se dalje dijelio prema užim odsječcima dijela hrvatskih granica kojima se bavio. Tako se za dio Komisije koji se bavio "međunarodnim" razgraničenjem u Popisu članova Komisije navodi da je postojala skupina stručnjaka koja se bavila zapadnom granicom, a rad na tom dijelu državne međe je zatim podijeljen na još uže teritorijalne cjeline (Rijeka, Istra, Zadar, Lastovo-Palagruža, Lošinj-Cres, Pula), te je za svaku od navedenih cjelina opet imenovan krug stručnjaka specijalista za pojedino uže područje. Skupina stručnjaka za sjeverne granice podijeljena je na prostore Međimurja, Baranje i Bajskog trokuta, te je za svaku od navedenih regija imenovan veći broj stručnjaka specijalista. Osim ova dva područja "međunarodni" dio Komisije imao je i skupinu eksperata koja je bila zadužena za obradu problema gradišćanskih Hrvata. Prijedlozi stručnjaka Komisije navode i podjelu Komisije za međurepubličko razgraničenje na skupine eksperata zadužene za rješavanje problema razgraničenja NRH sa Slovenijom, BIH, Srbijom i Crnom Gorom (područje Boke Kotorske).