ARHiNET - Kraljevska akademija znanosti

Povijest:	Kraljevsku akademiju znanosti osnovala je Marija Terezija 5. kolovoza 1776. kraljevskim nalogom o uređenju školstva. Ustroj i djelatnost bili su određeni propisom Ratio educationis iz 1777. (uređenje sustava školstva na području Ugarske i njoj pridruženih zemalja). Promjene i revizija tog propisa 1806. nisu u bitnome promijenile danu strukturu. U sklopu reforme na prostoru čitave Monarhije, Kraljevska akademija znanosti ukinuta je rješenjem bečkog ministra prosvjete Lea Thuna 3. listopada 1850. Prema toj reformi pojedini predmeti s Filozofskog fakulteta priključeni su Glavnoj gimnaziji, a od Pravnog fakulteta ustrojena je Kraljevska pravoslovna akademija.
Sjedišta:	Zagreb (1776 - 1874)
Djelatnost:	Na Kraljevskoj akademiji znanosti Filozofski fakultet je vršio pripremu za studij na Teološkom i Pravnom fakultetu, budući da su se potonja dva mogla upisati tek nakon Filozofskog fakulteta. Na Pravnom fakultetu predavali su se sljedeći predmeti: kanonsko pravo; prirodno pravo; međunarodno pravo; opće javno pravo; civilno pravo i teorija domovinskog prava; kameralne i ekonomske znanosti.
Unutarnji ustroj / genealogija:	Poslovima Akademije upravljao je viši ravnatelj škola i studija, dok ga je u tekućim poslovima zastupao ravnatelj Akademije. Ravnatelj je bio na čelu akademijskog magistrata. Magistrat su činili prodekani ili seniori fakulteta te prodirektor ili senior Glavne gimnazije (pridružene Akademiji) te propovjednik Akademije. Akademija se sastojala od Pravnog, Bogoslovnog i Filozofskog fakulteta. Studij je bio koncipiran kao dvogodišnji studij. Josip II. izdvojio je Bogoslovni fakultet i kanonsko pravo s Pravnog fakulteta te ih je prebacio na Središnje sjemenište u Budimu 1784.