ARHiNET - Mjesni narodni odbor Velika Kopanica

Napomena o osnivanju:	Sl. gl. osnutka: NN NRH 3/1945 - Sl. gl. prestanka: NN NRH 16/1952.
Povijest:	Mjesni narodni odbor Velika Kopanica osnovan je 1945. godine na temelju Zakona o promjeni naziva narodnooslobodilačkih odbora. U to vrijeme područje djelovanja mjesnih narodnih odbora određivao je ZAVNOH. To je trajalo do 1947. kada je donesen Zakon o administrativno-teritorijalnoj podjeli NRH. Cijelo vrijeme djelovanja MNO je bio u sastavu KNO Đakovo. U sastavu MNO su mjesta Mala Kopanica i Velika Kopanica. Godine 1950. na temelju Zakona o administrativno-teritorijalnoj podjeli NRH i na temelju Uputstva o pripajanju područja ukinutih mjesnih narodnih odbora drugim administrativno-teritorijalnim jedinicama (NN 27/50) ovom MNO pripojen je ukinuti MNO Jaruge. Mjesni narodni odbor Velika Kopanica ukinut je 1952. na temelju Zakona o podjeli NRH na kotare, gradove i općine (NN 16/52).
Nadležnost / Izvori ovlasti:	Do donošenja općeg Zakona o narodnim odborima 28.05.1946. godine, djelovanje narodnooslobodilačkih odbora bilo je uvjetovano ratnim prilikama. Prema Odluci o ustrojstvu i poslovanju narodnooslobodilačkih odbora i Skupština u Federalnoj Državi Hrvatskoj ti su organi državne vlasti prvenstveno izvršavali naređenja nadredenih organa (NOO kotara ili oblasti), ali i donosili naredbe i rješenja u okvirima zakona Federalne Države Hrvatske i Demokratske Federativne Jugoslavije. Način izbora i zadaće mjesnih narodnih odbora (ali i ostalih) doneseni su 1946. godine Općim zakonom o narodnim odborima. Prema 26. čl. tog zakona posebna nadležnost mjesnog narodnog odbora bila je "...da ostvari poljoprivredni plan, da se stara o materijalno kulturnom podizanju mjesta, da rukovodi komunalnim zadacima, da se stara o unapređenju obrta i mjesne industrije, kao i da posreduje u pravilnoj razmjeni dobara između sela i grada". Da bi se ispunili ovi inicijalni zadaci mjesni narodni odbori u svom su djelokrugu obavljali poslove u okvirima planiranja, poljoprivrede, komunalnog života, trgovine i obrta. financija, radnih odnosa, narodnog prosvjećivanja, socijalne brige i javnog zdravstva, te vođenja matičnih knjiga, evidencija stanovništva i sl.
Unutarnji ustroj / genealogija:	Broj odbornika u narodnim odborima određivao se prema republičkim zakonima uzimajući u obzir broj stanovnika, te utjecaj određenog područja u gospodarskom, kulturnom i sličnom značenju prema širem prostoru. Tako je mjesni narodni odbor mogao imati od 7 do 35 odbornika. Njihov je mandat bio opoziv, a uživali su imunitetna prava na području svog odbora. Mjesni narodni odbor bio je dužan najmanje jedanput u dva mjeseca sazvati zbor birača na kojima se trebalo raspravljali o pitanjima vezanim za život mjesta. Izvršni i upravni instrumenti narodnih odbora bili su izvršni odbori. Izvršni odbor su činili predsjednik, potpredsjednik, tajnik i drugi članovi. Oni su izvršavali sve odluke, uputstva i naredbe svog narodnog odbora kao i uredbe, pravilnike, uputstva, naredbe i rješenja viših struktura državne uprave. U mjesnim narodnim odborima koji nisu imali svoj izvršni odbor, sve odluke je donosio narodni odbor kao cjelina. Cjelokupnom administracijom narodnih odbora upravljali su predsjednik i tajnik.