ARHiNET - Mohorovičić, Stjepan

Povijest:

Bakar, 20. VIII. 1890. – Zagreb, 13. II. 1980.Fizičar, astronom, matematičar. Matematiku i fiziku studirao u Zagrebu (1908-1912) i Göttingenu (1912). Srednjoškolski profesor u Bjelovaru, Koprivnici, Osijeku i Zagrebu i upravitelj vojnih meteoroloških postaja (1914-1918). Bavio se problemima iz više znanstvenih područja. Znanstveni rad započeo u seizmologiji nastavljajući se tako na temeljno otkriće svog oca Andrije. Razvio novu teorijsku metodu određivanja dubine potresa i dao prvu potvrdu postojanja Mohorovičićeva diskontinuiteta ("Gerlands Beiträge zur Geophysik", 1914). Postavio teoriju o postanku Mjeseca tvrdeći da i Mjesec ima koru i Mohorovičićev diskontinuitet ("Astronomische Nachrichten", 1924; "Gerlands Beiträge zur Geophysik", 1927) što je potvđeno 1969. godine (projekt Apollo). Značajan broj njegovih radova posvećen je kritici i osporavanju Einsteinove teorije relativnosti. Izveo relaciju za crveni pomak spektralnih crta koje nastaju zbog djelovanja gravitacijskog polja zvijezda ("Annalen der Physik", 1927) i predvidio vrlo veliku moguću gustoću svemirske tvari ("Zeitschrift für Physik", 1923) Postavio vlastitu teoriju relativnosti. Njegov najvažniji znanstveni rezultat je prvo postuliranje pozitronija, vezanog stanja elektrona i pozitrona ("Astronomische Nachrichten", 1934) čije je postojanje eksperimentalno dokazano 1949-1952. Nazvao ga je electrum (skraćeno Ec). Znao je za pozitron prije Diracove teorije pozitrona. U matematici istraživao integralne jednadžbe Fredholmova i Volterrina tipa te Fredholmove determinante. Uveo jednadžbe četvrte vrste i dao njihova rješenja.

Sjedišta:

Bjelovar ; Koprivnica ; Osijek