ARHiNET - Muzej radničkog i narodnooslobodilačkog pokreta za Slavoniju i Baranju u Slavonskom Brodu

Napomena o osnivanju:	Prve inicijative za osnivanje zajedničkog Muzeja radničkog i Narodnooslobodilačkog pokreta za Slavoniju sa sjedištem u Slavonskom Brodu, kao i inicijalna financijska sredstva dao je Koordinacioni odbor Saveza udruženja boraca NOR-a Slavonije 1959. Elaborat za osnivanje Muzeja zajedno s Institutom, Zavodom ili Centrom za izučavanje radničkog i NOP-a Slavonije pripremio je Historijski arhi u Slavonskom Brodu, te je njemu povjerena i realizacija Odluke Koordinacionog odbora. Već tijekom 1959., 1960. i prve polovice 1961. Historijski arhiv je radio na prikupljanju spisa, stampata i trodimenzionalnih predmeta za potrebe budućeg Muzeja i Centra za izučavanje povijesti radničkog i NOP-a Slavonije. u prvim razgovorima o osnivanju Muzeja planirana je izgradnja nove zgrade Muzeja, ali se od toga odustalo zbog prevelike cijene, te je Muzeju dodijeljen dio stare zgrade u ulici A. Starčevića br. 8 u kojoj je već bio smješten Arhiv.
Povijest:	Nakon pribavljene predsuglasnosti kotareva Slavonije, na pismeni zahtjev HASB, Narodni odbor Kotara Slavonski Brod donio je, na odvojenim sjednicama Kotarskog vijeća i Vijeća proizvođaća 20.3.1961., Odluku o osnivanju Muzeja radničkog i narodnooslobodilačkog pokreta za Slavoniju u Slavonskom Brodu (dalje: MRNOPSBSB) kao regionalne ustanove za područje kotareva: Osijek, Našice, Vinkovci, Virovitica, Daruvar, Slav. Pozega, Nova Gradiska i Slavonski Brod. Svi su navedeni kotarevi Slavonije kao suosnivači dali svoju pismenu suglasnost na ovu Odluku. Iako je formalnopravno ustanova osnovana 20.03.1961. ona stvarno počinje samostalno djelovati tek od 01.09.1961. kada ima na platnoj listi jednog službenika. Postepeno do kraja 1961. godine broj službenika Muzeja se povećava na 4. Sve do početka 1962. administrativno i financijsko poslovanje ustanove vodio je HASB tako da tek od 17.01.1962. Muzej vodi vlastitu pismohranu. Za prvog ravnatelja imenovan je prof. Predrag Stašić. Tijekom 1961. imenovani su l članovi Savjeta Muzeja, kako iz domicilnog kotara Slavonski Brod, tako i iz drugih kotareva Slavonije, suosnivača Muzeja. Muzej je djelovao do 1990. kada je Skupština općine Slavonski Brod 13 .07.1990. na 3. sjednici VUR-a, 3. odvojenoj sjednici VMZ i 3. odvojenoj sjednici DPV donijela "Odluku o davanju suglasnosti na pripajanje Muzeja radničkog i NOP-a za Slavoniju i Baranju u Slavonskom Brodu Muzeju Brodskog Posavlja u u Slavonskom Brodu u jedinstvenu muzejsko galerijsku organizaciju pod imenom Muzej Brodskog Posavlja kao Muzej zavičajnog tipa". Rješenjem Okružnog privrednog suda Slav. Brod dana 13.08.1990. ustanova je brisana iz sudskog registra ul. br.l-82 na koji se prenose "sredstva, prava i obaveze" Muzeja radničkog i NOP za Slavoniju i Baranju''.
Djelatnost:	Prema čl. 3. Odluke o osnivanju Muzeja zadaće Muzeja bile su: ''da sistematski sakuplja, čuva, sređuje, proučava i izlaže predmete i zbirke predmeta značajne za radnički i Narodnooslobodilački pokret Slavonije, da upoznaje građane s dokumentima kulturnog i društveno politickog razvoja, kao i tehnickim napretkom i tako djeluje na podizanje kulture i obrazovanja naroda, da omogućuje znanstvenim i stručnim radnicima proučavanje i obrađivanje muzejske građe, da doprinosi obrazovanju omladine surađujuci sa školama i drugim prosvjetnim ustanovama, da doprinosi stručnom obrazovanju i usavršavanju muzejskih kadrova i da unapređuje muzejsku struku i znanstveni rad na području muzejske djelatnosti". Pravila Muzeja iz 1962. u čl. 4. mnogo su konkretnije razradila sve globalne zadatke nabrajajući oblike djelovanja kao što su: stalne pokretne izložbe, predavanja, tečajevi, seminari, izrada stručnih kataloga i drugih publikacija, stručna obrada sakupljene građe, suradnja sa školama i ustanovama za obrazovanje odraslih itd. U djelatnost Muzeja uvrštena je i stručna obrada pojedinih pitanja iz povijesti rad., NOP i socijalisticke izgradnje kao i evidentiranje povijesnih podataka o njima. Do 1971. Huzej je uz rad na prikupljanju i sređivanju muzejskog gradiva i na realiziranju više pokretnih tematskih izložbi u raznim mjestima Slavonije prvenstveno radio na pripremama za otvaranje stalnog izložbenog postava koji je za javnost otvoren tek 1971. U izradi arhitektonskog i likovnog rješenja ovog postava sudjelovali su: ing. arh. Andrija Mutnjaković, ing. arh. Vojtjeh Delfin, akad. kipar Stevan Luketić, akad. slikar Predrag Purić, akad. sl ikar Šime Perić, u izradi pojedinih likovnih rješenja Velibor Macukatin, Franjo Delalle, Vanja Kavurić, Ranko Stajić i neki dr. Najveci dio poslova oko iznalaženja likovnog rješenja postava obavio je prof. arh. Duka Kavurić iz Zagreba. Tematski scenarij stalnog postava izradio je prof. Pavle Franjković iz Muzeja revolucije naroda Hrvatske u Zagrebu. Prikazom je obuhvaćena povijest Slavonije od razdoblja Vojne krajine pa do 1945. s tezištem na razvoju radničkog pokreta do 1941. i NOP-a na području Slavonije u razdoblju 1941. - 1945. Muzej je do 1985. prikupio oko 25.000 raznih muzealija: originalnih i presnimljenih dokumenata, originalnih i presnimljenih fotografija kao i negativa fotografija, raznih tiskopisa (novina, brošura, letaka, plakata, knjiga), te raznih trodimenzionalnih predmeta (oružja, uniformi, zastava i dr.). Muzealije su razvrstavane u tri zbirke: Zbirka radničkog pokreta, Zbirka NOP-a i Zbirka socijalističke izgradnje.
Unutarnji ustroj / genealogija:	Odluka o osnivanju Muzeja zasnivala se na Zakonu o muzejima te je u njoj u skladu s čl. 18. toga Zakona definirano da Muzejom upravlja Savjet Muzeja i direktor. Ista odredba unesena je i u prva Pravila Muzeja u čl. 6. Budući da je Muzej bio ustanova regionalnog karaktera s vi§e suosnivača to je u Savjet 11 članova imenovala Skupština kotara Osijek, po jednog člana općine Pakrac i Virovitica i jednoga člana Radni kolektiv Muzeja, a po svome položaju stalni član Savjeta bio je i direktor. Statutom Muzeja detaljno su razrađene kompetencije Radne zajednice, direktora {cl.25.-32.) i Savjeta Muzeja. Po istom Statutu u Savjet delegirale su, odnosno birale su po jednog člana slijedeće općinske skupštine: Beli Manastir, Daruvar, Donji Miholjac, Đakovo, Grubišno Polje, Našice, Nova Gradiška, Novska, Orahovica, Osijek, Podravska Slatina, Pakrac, Slavonska Požega, Slavonski Brod, Valpovo, Virovitica, Vinkovci, Vukovar i Županja. Iz navedenog je očito da je Muzej proširio svoju djelatnost na područje Baranje, te i nekih općina koje su upravno potpadale pod Zajednice općina Sisak i Bjelovar, ali su za vrijeme Drugog svjetskog rata organizacijski u okviru NOP-a bile vezane s općinama Slavonije. Tijekom svoga djelovanja Muzej je imao između četiri i sedam zaposlenika, a od toga u prosjeku 3 s visokom stručnom spremom (kustosi), dva apsolventa Filozofskog fakulteta, jednog sa srednjom stručnom spremom i pomoćnog radnika s nižom stručnom spremom.
Opći kontekst:	Već 1945. u Narodnoj Republici Hrvatskoj došla je do izražaja ideja o osnivanju specijalnog muzeja koji bi prikupljao, čuvao, proučavao i izlagao "svjedočanstva o borbi radničke klase, narodnooslobodilačkom ratu, narodnoj revoluciji i socijalističkoj izgradnji u Narodnoj Republici Hrvatskoj ''što je i realizirao Sabor NRH usvojivši Zakon o osnivanju Muzeja narodnog oslobodenja u Zagrebu. Isti Muzej je 1960. novim zakonom preimenovan u Muzej revolucije naroda Hrvatske u Zagrebu. Tako je već 1945. stvorena u NRH specijalna centralna muzejska ustanova za obavljanje spomenutih poslova. Njezino daljnje djelovanje i osnivanje sličnih omogućeno općim Zakonom o muzejima koji je usvojio Sabor NRH 11.11.1960. U njemu je članom 8. predviđena mogućnost osnivanja specijalnih muzeja i definirani su poslovi kojima bi se oni trebali baviti.