Dana 25. kolovoza 1942. formiran je Inicijativni odbor AFŽ-a za Hrvatsko primorje, a svoje prvo savjetovanje održava 7. i 8. studenoga 1942. Na drugom savjetovanju 15. prosinca 1942. odbor je podijeljen na uži i širi odbor. Na kasnijim sastancima dolazi do izmjena u sastavu i broju članica odbora. Prva okružna konferencija AFŽ-a za Hrvatsko primorje održana je 28. svibnja 1944. na Vratima u Gorskom kotaru na kojoj je izabran Okružni odbor. Druga okružna konferencija održana je 16. i 17. lipnja 1945. Početkom 1946. nakon ukidanja Okruga Gorski kotar, kotarevi Čabar i Delnice prelaze pod Okružni odbor za Hrvatsko primorje koji mijenja ime u Okružni odbor AFŽ za Primorsko-goranski okrug. Okružni odbor djeluje do 1947, a niži odbori na teritoriju bivšega okruga 1949. prelaze pod Oblasni odbor AFŽ Rijeka.

Organizacije AFŽ-a sudjeluju u ratu u pozadini, brinući o čistoći, prehrani, obradi zemlje, djeci, bolesnicima i ranjenicima. Održavaju tečajeve opismenjavanja, izrađuju odjeću, obavljaju kurirsku službu, propagandni, obavještajni, sabotažni i drugi ilegalan rad, a mnoge žene i izravno sudjeluju u borbama kao pripadnice partizanskih postrojbi. Organizacija je izdavala list "Primorka". Nakon II. svjetskog rata Okružni odbor AFŽ za Hrvatsko primorje radi na političkoj mobilizaciji i aktivizaciji žena na svim područjima društvene djelatnosti: od tumačenja novostečenih prava do organiziranja u poslijeratnoj izgradnji i obnovi zemlje (sudjelovanje u radnim akcijama NF, uključivanje žena u gospodarstvo, osposobljavanje žena za kvalificirani rad, pomoć sindikatima u organiziranju radnica). U suradnji s organima vlasti brinuo je i o funkcioniranju svakodnevnoga života (rješavanje socijalnih problema; organiziranje pomoći zaposlenim majkama; poboljšanje zdravstvene zaštite žena; pomoć invalidima, ranjenicima, ratnoj siročadi; zaštita i zbrinjavanje djece preko dječjih domova, vrtića i škola, te edukacija žena kroz tečajeve i predavanja iz zdravstvenih, odgojnih, domaćinskih i drugih područja).

Inicijativni odbor od prosinca 1942. sastojao se od dva dijela užega i šireg odbora. Uži odbor sastojao se od 5 članica, koje su bile zadužene za sljedeće sektore: politički, organizacioni, agitprop i ekonomski. Širi odbor bio je sastavljen od 9 članica. Poslije je broj članica odbora iznosio 7, odnosno 8 članica, od toga broj članica užega odbora 3, odnosno 4 članice. Okružni odbor izabran na Prvoj okružnoj konferenciji imao je 72 članice na čelu s predsjednicom, potpredsjednicom i tajnicom. Odbornice su izabrane po kotarevima: 6 iz Senja, 9 iz Novog, 9 iz Crikvenice, 4 iz Kraljevice, 11 iz kotara Sušak, 12 iz mjesta Sušak, 5 iz kotara Krka, zatim 3 s otoka Raba, 2 s otoka Paga, 1 s otoka Cresa i 1 s otoka Lošinja. U odboru je bilo 5 žena boraca te 4 žene iz drugih krajeva. Okružni odbor izabran na Drugoj okružnoj konferenciji imao je 133 članice na čelu s predsjednicom, potpredsjednicom i tajnice, a odbornice su ponovno izabrane po kotarevima: 8 iz Opatije, 9 iz Kastva, 13 iz grada Sušaka, 20 iz kotara Sušak, 13 iz Crikvenice, 11 iz Novog, 9 iz Senja, 15 s Krka, 8 s Raba i 5 s Paga. Izabrano je 9 počasnih članica i kooptirano 7.

Nakon II. svjetskog rata Okružni odbor sastoji se od 120 članica. Kao najuže vodstvo i operativno tijelo Okružnog odbora postoji Sekretarijat od 9, a kasnije 12 članica na čelu s predsjednicom i tajnicom. U sastavu Sekretarijata djelovale su sekcije kao njegovi pomoćni organi: socijalno-zdravstvena, kulturno-prosvjetna i propagandna sekcija.