ARHiNET - Prva hrvatska obrtna banka d.d.

Povijest:	Prva hrvatska obrtna banka d.d. u Zagrebu, osnovana je na temelju društvenih pravila od 25. lipnja 1906. i upisana u registar trgovačkog suda u Zagrebu 6. srpnja 1906. (NN 159/1906). Dionička glavnica pri utemeljenju iznosila je 500 000 K razdijeljenih na 5 000 na ime glasećih dionica po 100 K. Banka je stupila u likvidaciju zaključkom glavne skupštine od 16. srpnja 1942. Do likvidacije je došlo nakon što je Češka industrijalna banka u Pragu, sredinom 1941. svoju filijalu u Ljubljani prodala Creditanstalt-Bankvereinu u Beču, čime je i PHOB neposredno došla pod njegovu kontrolu, budući da je filijala Češke industrijalne banke u Ljubljani, bila vlasnik 96,2% dionica PHOB-a. Creditanstalt-Bankverein nije imao interesa da filijala Češke industrijalne banke u Ljubljani i PHOB u Zagrebu dalje posluju, jer je već imao svoje filijale u oba grada, pa je odredio likvidaciju spomenutih banaka. Češku filijalu preuzelo je Bankovno društvo za Hrvatsku u Zagrebu, te je na taj način ono postala i vlasnik većine dionica PHOB-a. Od dana stupanja u likvidaciju poslovanje banke odnosilo se samo na dovršenje likvidacije, ne i na bankovne poslove. Dana 7. prosinca 1949. kao likvidator upisuje se Narodna banka FNRJ (NN 5/1950).
Sjedišta:	Zagreb
Djelatnost:	Banku su osnovali članovi Obrtne udruge za štednju i predujam, kako bi i "nečlanovi" udruge imali priliku i pogodnost za unapređivanje obrtničkih i gospodarskih odnosa putem bankovnog poslovanja. Ova banka je podržavala poslove sa sitnim privatnim gospodarstvenicima. Najveći kapital u banci imala je Češka industrijalna banka iz Praga. Banka je obavljala sve bankovne poslove: primanje uloga na štedne knjižice, eskompt mjenica i deviza, kupovanje i prodaja deviza, valuta i vrijednosnih papira, financiranje obrtničkih i trgovačkih poduzeća.
Unutarnji ustroj / genealogija:	Organe banke činili su: glavna skupština, ravnateljstvo i nadzorni odbor. Glavnu skupštinu činili su dioničari. Skupštine su bile redovite i izvanredne, a predsjedao im je predsjednik ravnateljstva. Raspravljale su o izvješćima ravnateljstva o poslovima društva u minuloj godini i o izvješćima nadzornog odbora o godišnjem računu, odlučivale o njihovom izboru i svrgnuću, povećanju temeljne glavnice, o promjenama pravila, te sjedinjenju i raspuštanju društva i izboru likvidatora. Ravnateljstvo je vodilo društvene poslove, a sastojalo se od najmanje osam članova. Predsjednik ravnateljstva bio je jedan od članova. Zadaća ravnateljstva odnosila se na redovito vođenje poslovnih knjiga, objavljivanje godišnje bilance osam dana prije sazivanja glavne skupštine, imenovanje i otpuštanje činovnika uz određivanje plaća i naknada, te potpisivanje tvrtke društva. Nadzorni odbor sastojao se od tri do pet članova, biranih po glavnoj skupštini na godinu dana. Njegova zadaća bila je nadziranje poslovanja društva u svim njegovim granama. Banku su potpisivali dva člana ravnateljstva ili jedan član ravnateljstva i jedan prokurist.