ARHiNET - Savez grafičkih radnika Jugoslavije

Povijest:	Otvaranjem Gajeve tiskare 1837. u Zagreb dolazi prva grupa tipografskih radnika, koji su već 1849. osnovali prvu radničku bolesničku blagajnu s ciljem pomaganja bolesnih članova. Tijekom 1860-ih godina osnovane su bolesničke blagajne i u drugim tiskarama u Zagrebu (bilo ih je pet), a 1870. od članova ovih bolesničkih blagajni osnovano je Hrvatsko tipografsko društvo. Članovi su mogli biti samo ručni slagari, a izvan organizacije, sve do kraja 20. st., ostaju tiskari na stroju, pomoćno osoblje, knjigoveški radnici, cinkari i litografi. Društvo je obuhvaćalo samo područje Zagreba, a 1920. pridružuje mu se, do tada posebna organizacija dalmatinskih tipografa-grafičara. Prvi tipografski list izašao je 1869. pod imenom Glasnik (izašlo je tek nekoliko brojeva pisanih rukom). Nakon više neuspjelih pokušaja oko pokretanja stručnog glasila 1884. počeo je izlaziti list Tipograf koji izlazi do kraja 1885. Godine 1898. pokrenuto je glasilo Hrvatski tipograf koji izlazi do početka I. svjetskog rata. Ponovno izlazi u razdoblju 1917–1920 odnosno do ujedinjenja grafičkih radnika, kada ulogu stručnog organa preuzima Grafički radnik. Tijekom 1890-ih Hrvatsko tipografsko društvo je pod utjecajem frankovaca, a od 1900. vodeću ulogu u njemu imaju socijalisti. Od 1897. član je Tipografske internacionale u Bernu. U srpnju 1914. Društvu je zabranjen rad, ali već od rujna iste godine banovim dopuštenjem ponovo djeluje kao jedini legalni sindikat u vrijeme I. svjetskog rata. Od 1919. član je Kartela strukovnih saveza osnovanog od lijevih socijalista. Na kongresu ujedinjenja 6-8. prosinca 1920. ujedinile su se sve postojeće samostalne organizacije tipografa u Jugoslaviji u Savez grafičkih radnika Jugoslavije sa sjedištem u Zagrebu. Savez je bio podijeljen u 9 podružnica od kojih je jedna bila u Zagrebu. Članstvo se sastojalo od slovoslagara, strojara, mehaničara slagarskih strojeva, slovoljevača, stereotipera, cinkografa, galvanoplastičara, litografa, kamenotiskara, knjigovezača i kvalificiranog pomoćnog osoblja. Savezu je kratko zabranjen rad nakon uvođenja Obznane 30.prosinca 1920, a zatim i nakon uvođenja Zakona o zaštiti države 1921. Savezu je ponovo dopušten rad 15. rujna 1921. nakon davanja jamstva od strane Saveza da u Centralnoj upravi neće biti komunista. Od tada Savez više nije član Centralnog radničkog sindikalnog vijeća Jugoslavije ni bilo koje sindikalne središnjice. Savez grafičkih radnika Jugoslavije bio je učlanjen u tri grafičke internacionale: knjigotiskarsku u Bernu, litografsku u Amsterdamu i knjigovezačku u Bernu. Na V. izvanrednom kongresu 1933. prešlo se na organizaciju Saveza u pravcu stvaranja samostalnih saveznih organizacija, umjesto dotadašnjih podružnica, na federalističkom principu u pogledu financija. Usvojena su nova Pravila prema kojima naziv Saveza ostaje isti kao i središnjica u Zagrebu. Savez je ostao učlanjen u sve tri stručne internacionale. Od 9 podružnica stvoreno je 5 saveznih organizacija od kojih jedna u Zagrebu. Uz časopis Grafički radnik izlazio je i godišnjak Grafički almanah. Zagrebačka podružnica 1940. mijenja ime u Savezna organizacija grafičkih radnika/radnica u Banovini Hrvatskoj i izdaje svoje glasilo Grafički vjesnik. Izbijanjem rata 1941. i stvaranjem NDH, Savez je grafičkih radnika likvidiran. Dana 21. travnja 1941. Savezna organizacija grafičkih radnika/radnica u Banovini Hrvatskoj izabrala je novi upravni odbor. Savez je 10. svibnja 1941. izdao prvi broj Hrvatskog grafičkog radnika te promijenio ime u Savez grafičkih radnika/radnica Nezavisne države Hrvatske, a 6. svibnja 1942. u Hrvatski savez grafičkih radnika koji djeluje do 1945 . Nakon II. svjetskog rata osnovan je Savez radnika i namještenika grafičke industrije Jugoslavije sa središtem u Beogradu na jedinstvenom industrijskom principu. Po pojedinim republikama osnovani su sekretarijati. Sekretarijat za Hrvatsku osnovan je na zboru grafičkih radnika 10. lipnja 1945.
Sjedišta:	Zagreb (1870 - 1941)
Djelatnost:	Od samih početaka svrha Saveza bila je podupiranje nemoćnih, udovica i siročadi članova; podupiranje putnika sličnih društava; nastojanje oko duševne i strukovne naobrazbe članova; nadziranje uvjeta rada i radnog vremena ustanovljenog između radnika i poslodavaca te uopće briga o pravima grafičkih radnika.
Unutarnji ustroj / genealogija:	Prema pravilima iz 1871. godine tijela Hrvatskog tipografskog društva bila su Glavna skupština, Upravni odbor, Nadzorni odbor i povjerenstva izabrana prema potrebi. Za rješavanje sporova unutar Društva postojao je Obranički sud. U sklopu društva djelovali su Tarifna komisija zagrebačkih tiskara, osnovana 1896., Fond za besposlene radnike, osnovan 1899., Cjenično povjerenstvo, osnovano 1904., Klub strojoslagara i Klub strojara, osnovani 1906., društvo "Dobrotvor", osnovano 1905., Naobrazbeni odbor i Namjestbeni odbor (za posredovanje rada), osnovani 1908. i Cjenični obrambeni sud, osnovan 1909. Upravni organi Saveza grafičkih radnika Jugoslavije bili su: Savezni kongres, Centralna uprava, Financijska kontrola i odbori podružnica. Upravu podružnice činili su: Glavna godišnja skupština, Upravni odbor, Nadzorni odbor i Mirovni sud. Za potporu članovima postojao je Humani fond. Svaka podružnica imala je Tarifnu komisiju koja se bavila pitanjima u vezi s tarifama, odnosno radničkim plaćama. Kao vrhovno tijelo Tarifnih zajednica od 1922. postoji Vrhovna paritetna tarifna instanca sastavljena od poslodavaca i radnika. U sklopu podružnica osnivale su se stručne sekcije. U zagrebačkoj podružnici postojale su 1921. litografska, knjigoveška, strojoslagarska, strojarska i sekcija pomoćnih radnika, a 1922. osnovan je Naobrazbeni odbor, koji se od 1924. naziva se Centralni naobrazbeni odbor SGRJ. U centru svake podružnice osnovani su naobrazbeni odbori, a u većim povjereništvima pododbor .Od 1925. u sklopu kluba "Dobrotvor" postojali su Posmrtni i Udovički fond. Od 1922. postoji Centralni namjestbeni odsjek, u podružnicama Namjestbeni odsjek, odnosno Odsjek za posredovanje rada. Od 1924. upravu podružnice čine: Godišnja skupština, Upravni odbor, Tarifna komisija i Nadzorni odbor. Od 1933. upravna tijela čine: Kongres koji se trebao sastajati svake četiri godine; Centralno vijeće koje se sastajalo jednom godišnje; Centralna uprava od 7 članova, biranih između 20 kandidata koje predlaže savezna organizacija u kojoj se nalazi centrala Saveza; Predsjedništvo Centralne uprave s predsjednikom, potpredsjednikom, blagajnikom i sekretarom; Prosvjetna centrala sa 7 redovnih i 7 zamjeničkih članova biranih na kongresu i Financijska kontrola. Pravila saveznih organizacija odobravao je Kongres Saveza. Savezne organizacije osnivale su na svojim područjima povjereništva. Savezna organizacija Zagreb imala je stručne klubove podređeneTarifnoj komisiji: Klub strojoslagara, Klub strojara, Klub ručnih slagara, Klub knjigoveža i Klub lito-kemigrafa. Postojale su kulturno-prosvjetne i sportske organizacije: Pjevačko društvo "Sloga", Orkestar mandolinista, Orkestar gitarista, Gudački orkestar, Šahovski klub i sportski klub "Grafičar". Prema pravilima iz 1935. upravu Savezne organizacije Zagreb činili su: Glavna godišnja i izvanredna skupština, Vijeće savezne organizacije, Upravni odbor, Tarifna komisija kojoj je podređen Namjestbeni odsjek, Nadzorni odbor, Prosvjetni odbor, Člansko vijeće kao savjetodavno tijelo i Mirovni sud. U tarifnom i organizacijskom pogledu savezne organizacije bile su samostalne. Ti poslovi spadali su isključivo u nadležnost Centralne uprave Saveza. Kao posebna financijska ustanova Savezne organizacije Zagreb osnovana je 1935. Zaklada nemoćnika članova/članica Savezne organizacije u Zagrebu. Na čelu Hrvatskog saveza grafičkih radnika osnovanog 1942. bio je Savezničar, a imenovao ga je Poglavnik. Zatim su postojali dosavezni povjerenici, nadstojnici saveznih odsjeka, župski povjerenici, kotarski povjerenici, općinski povjerenici i mjesni povjerenici.