ARHiNET - Sindikat radnika industrije drveta i šumarstva Jugoslavije. Republički odbor za Hrvatsku

Naziv:	Sindikat radnika industrije drveta i šumarstva Jugoslavije. Republički odbor za Hrvatsku
Vrsta entiteta:	pravna osoba
Razdoblje:	1945 - 1963
Normativni nazivi:	Sindikat radnika industrije drveta i šumarstva Jugoslavije. Republički odbor za Hrvatsku (hrvatski)
Povijesni nazivi:	Savez radnika i namještenika industrije drveta Jugoslavije. Zemaljsko tajništvo za Hrvatsku (1945 - 1947) (hrvatski) Savez radnika i namještenika industrije drveta Jugoslavije. Centralna uprava za Hrvatsku (1947 - 1948) (hrvatski) Sindikat radnika i službenika industrije drveta Jugoslavije. Zemaljski odbor za Hrvatsku (1948 - 1952) (hrvatski) Sindikat drvodjelskih radnika Jugoslavije. Zemaljski odbor za Hrvatsku (1952 - 1955) (hrvatski) Sindikat drvodjelskih radnika Jugoslavije. Republički odbor za Hrvatsku (1955 - 1960) (hrvatski) Sindikat radnika industrije drveta i šumarstva Jugoslavije. Republički odbor za Hrvatsku (1960 - 1963) (hrvatski)
Aktivnost:	Stvaratelj više ne djeluje

Povijest:	Odlukom Glavnog odbora Jedinstvenih sindikata radnika i namještenika Jugoslavije (JSRNJ) na drugom plenumu 1.-2. travnja 1945. osnovao je Savez radnika i namještenika industrije drveta Jugoslavije. Zemaljski odbor JSRNJ-a za Hrvatsku formirao je Zemaljsko tajništvo Saveza radnika i namještenika industrije drveta Jugoslavije za Hrvatsku. Godine 1947. Zemaljsko tajništvo postalo je Centralna uprava za Hrvatsku. Na Prvom kongresu JSRNJ-a, odnosno Saveza sindikata Jugoslavije (SSJ) 24.-28. listopada 1948. odlučeno je o mijenjanju naziva sindikalnih saveza u sindikate. Na taj način Savez je promijenio ime u Sindikat radnika i službenika industrije drveta Jugoslavije, Zemaljski odbor za Hrvatsku. Od 1952. organizacija je imala naziv Sindikat drvodjelskih radnika Jugoslavije, Zemaljski odbor za Hrvatsku, a od 1955. Republički odbor za Hrvatsku. Godine 1960. sindikat je promijenio naziv u Sindikat radnika industrije drveta i šumarstva Jugoslavije, Republički odbor za Hrvatsku. Djeluje do 1963. kada se prilikom reorganizacija sindikata u sastavu Saveza sindikata Hrvatske ujedinio sa Sindikatom radnika rudarstva, metalurgije i kemijske industrije, Sindikatom metalskih radnika, Sindikatom tekstilno-kožarskih i gumarskih radnika Jugoslavije i Sindikatom radnika štampe i papira, u Sindikat radnika industrije i rudarstva Jugoslavije, Republički odbor za Hrvatsku. Svoj rad obnavlja 1974. prilikom nove reorganizacije sindikata pod nazivom Sindikat radnika industrijske prerade drva i šumarstva Hrvatske.
Sjedišta:	Zagreb (1945 - 1963)
Djelatnost:	U svojim počecima sindikat je aktivan na rješavanju pitanja socijalnog osiguranja, izbora radničkih povjerenika, kolektivnih ugovora, zdravstvene zaštite, godišnjih odmora, radnog staža te posredovanja u radu. Kasnije se težište rada usmjerava na pitanja tarifne politike, radničkog samoupravljanja, socijalnog osiguranja, ekonomsko-stručnog obrazovanja radnika, higijensko-tehničke zaštite radnika, organizacijska pitanja te materijalno i financijsko poslovanje.
Unutarnji ustroj / genealogija:	Od osnutka 1945. na čelu sindikata bilo je Zemaljsko tajništvo. Osnovu sindikalnog organiziranja činila je podružnica koja se osnivala u poduzeću ili ustanovi, a mogla se osnovati i mjesna podružnica koja je obuhvaćala sve članove sindikata ili radnike jedne profesije u pojedinom mjestu. Na čelu podružnice bila je uprava od 5 članova izabrana na skupštini podružnice. Prema Statutu SSJ-a iz 1948. najviši organ sindikata bila je Skupština, a između dviju skupština Zemaljski odbor. Iz svojih redova Zemaljski odbor je birao Predsjedništvo i Sekretarijat. U kotaru, gradu, rajonu i mjestu najviši organ je skupština odnosno kotarski, gradski, rajonski i mjesni odbor. 1955. Zemaljski odbor mijenja naziv u Republički odbor. Postojale su sliedeća radna tijela: Organizaciona komisija (1945), Komisija za takmičenje i tarifna pitanja (1945), Financijsko odjeljenje (1945), Kadrovsko odjeljenje (1948), Komisija za socijalno osiguranje, higijensko-tehničku zaštitu i snabdijevanje (1948), Komisija za stručno obrazovanje (1949), Komisija za organizaciona i kadrovska pitanja (1950), Komisija za tarifna pitanja, takmičenje i radničko upravljanje (1950), Komisija za kulturno-prosvjetni rad (1950), Komisija za socijalno osiguranje i godišnje odmore (1950), Komisija za zaštitu rada (1950), Komisija za snabdijevanje i stanove (1950), Komisija za radne odnose, zdravstvo i snabdijevanje (1951), Komisija za organizaciona pitanja (1952), Komisija za tarifna pitanja (1952), Komisija za radničko upravljanje (1952), Komisija za stručno uzdizanje kadrova, kulturu i sport (1953), Komisija za socijalno osiguranje (1953), Komisija za tarifna i privredna pitanja (1954), Komisija za obrazovanje i kulturu (1954), Komisija za obrazovanje, kulturna pitanja i sport (1955), Komisija za socijalno osiguranje, HTZ i standard (1955), Komisija za kulturu i sport (1957), Komisija za privredna pitanja (1959), Komisija za plaće i radničko upravljanje (1959), Komisija za HTZ i socijalno osiguranje (1959), Komisija za stručne kadrove i školstvo (1959), Komisija za organizaciona i kadrovska pitanja (1960), Komisija za HTZ, socijalno osiguranje i radne odnose (1962) i Komisija za privredna i tarifna pitanja (1963).