ARHiNET - Savez sindikata Jugoslavije. Vijeće saveza sindikata SR Hrvatske

Povijest:	U listopadu 1944. na inicijativu CK KPH u Topuskom je utemeljena Sindikalna komisija Hrvatske. Nakon osnutka Jedinstvenih sindikata radnika i namještenika Jugoslavije (JSRNJ) u siječnju 1945, u Splitu je 14. travnja 1945. održana Prva zemaljska sindikalna konferencija za Hrvatsku. Izabran je Akcioni odbor za pripremu sindikalne konferencije na kojoj će biti izabran Zemaljski odbor. Dana 30. rujna 1945. održan je Prvi plenum Zemaljskog odbora JSRNJ-a za Federalnu Hrvatsku. Prvi zemaljski kongres za Hrvatsku JSRNJ-a održan je 26-28. svibnja 1946. u Zagrebu na kojem je izabran Zemaljski odbor od 45 članova te usvojena Pravila. Na prvom kongresu JSRNJ-a 8. listopada 1948. organizacija mijenja ime u Savez sindikata Jugoslavije (SSJ), a industrijski savezi u njegovom sastavu dobivaju naziv sindikati. Drugi je kongres SSJ-a za Hrvatsku održan 25. svibnja 1949, a Treći 17-19. lipnja 1954. Odlukom Trećeg kongresa SSJ-a od 1955. godine najviši organi republičkih saveza sindikata nisu više kongresi već skupštine koje su u početku održavaju svake, a kasnije svake druge godine. Godine 1963. broj sindikata članica Saveza smanjuje se s 14 na 6. Umjesto po pojedinim granama, osnivaju se sindikati po grupama djelatnosti: industrija i rudarstvo, saobraćaj i veze, poljoprivreda i prehrambena industrija, građevinarstvo, uslužne te društvene djelatnosti. Dana 26.-29. lipnja 1968. na 6. kongresu SSJ-a dopuštena je mogućnost da sindikalne organizacije donose svoje statute. Najviši su organi republičkih saveza sindikata umjesto skupština ponovno kongresi koji se održavaju svake četiri godine. Na Prvoj konferenciji SSH-a u Opatiji 23-24. travnja 1971, usvojen je Privremeni statut. Savez sindikata konstituiran je kao samostalna društveno-politička organizacija radničke klase Hrvatske što znači da sa sindikatima drugih republika i pokrajina sačinjava federaciju sindikata Jugoslavije. Godine 1972. na plenarnoj sjednici Vijeća SSJ-a izmijenjen je Poslovnik u kojem je naglašena uloga republičkih i pokrajinskih organizacija i usvojen princip njihove paritetne zastupljenosti u organima sindikata i SSJ-u. Na plenumu Vijeća SSH-a u srpnju 1974. prihvaćen je prijedlog o povećanju broja sindikata sa 6 na 18 što je potvrđeno Statutom usvojenim na 4. kongresu Vijeća SSH-a 2-4. prosinca 1974. Peti je kongres održan 6.-8. studenoga 1978., Šesti 14-16. listopada 1982, a Sedmi 13.-15. ožujka 1986. Dana 11-13. svibnja 1990. održan je 8. kongres SSH-a koji se pretvorio Prvi kongres Saveza samostalnih sindikata Hrvatske (SSSH).
Sjedišta:	Zagreb (1945 - 1990)
Djelatnost:	Savez sindikata Hrvatske bio je središnja sindikalna organizacija u Hrvatskoj u sastavu kojega je djelovalo više strukovnih sindikata. SSH sebe je smatrao samostalnom društveno-političkom organizacijom radničke klase Hrvatske. Preko strukovnih sindikata okupljao je radnike te ih mobilizirao na sudjelovanje u ostvarivanju njihovih interesa i prava (poboljšavanje radnih uvjeta, ostvarivanje boljih radničkih plaća, briga o kulturnim potrebama, godišnjim odmorima itd.).
Unutarnji ustroj / genealogija:	Najviše tijelo od 1946. do 1954. bilo je Kongres, od 1955. Skupština, a od 1968. ponovno Kongres. Između dvaju kongresa organizacijom je upravljao Zemaljski odbor, od 1946. Glavni odbor, od 1952. Zemaljsko vijeće, od 1954. Republičko vijeće, a od 1971. Vijeće SSH-a. Uže tijelo Zemaljskog odnosno Glavnog odbora bio je Izvršni odbor na čelu kojega je bilo Tajništvo s predsjednikom i 4 tajnika. Od 1948. Izvršni odbor mijenja naziv u Predsjedništvo na čelu kojega je Sekretarijat s predsjednikom. Na nižim razinama postojala su oblasna tajništva za Dalmaciju i Istru, okružna tajništva i podružnice. Po potrebi mogla su se osnivati kotarska i mjesna sindikalna vijeća. U razdoblju 1949-1950 postojali su oblasni odbori. Nadzor nad imovinom i financijskim poslovanjem imao je Nadzorni odbor izabran na kongresu. Prvotni naziv iz 1946. bio mu je Financijska kontrola. Dana 6. srpnja 1954. na sjednici Predsjedništva Vijeća SSJ-a za Hrvatsku izabran je Organizacioni sekretarijat i 4 komisije: Organizaciona komisija, Komisija za radničko upravljanje i privredna pitanja, Komisija za društveno upravljanje u socijalnom osiguranju i zdravstvu i zaštitu radnika i Komisija za radničko obrazovanje i ideološki rad. Za razdoblje 1959–1961 postojale su ove komisije: Organizacijsko-kadrovska; Komisija za standard i komunalna pitanja; Komisija za rad, radne odnose, socijalnu zaštitu i zdravstvo; Komisija za privredu; Komisija za radničku omladinu; Komisija za žene u radnom odnosu. Od 1967. komisije i odbori nisu organi Predsjedništva već Plenuma Republičkog vijeća, a odlukom 6. kongresa SSJ-a iz 1968. podružnice dobivaju naziv osnovna organizacija. Godine 1969. postojale su 4 komisije i 2 odbora: Komisija za društveno-ekonomski razvoj; Komisija za samoupravljanje i organizaciono-političku izgradnju sindikata; Komisija za životne i radne uvjete; Komisija za probleme obrazovanja, kulturu i idejno djelovanje; Odbor za odmor i rekreaciju radnika i Odbor za probleme zaposlenih radnika u inozemstvu. Od 1971. postojale su Komisija za programiranje dohotka i uvjete privređivanja; Komisija za razvoj samoupravnih odnosa; Komisija za osobni i društveni standard; Komisija za kulturna pitanja, obrazovanje, nauku i idejni život; Komisija za probleme zapošljavanja – s unutrašnjom organizacijom i programom da prati probleme zapošljavanja u zemlji i izvan nje, Komisija za organizaciono-političku izgradnju sindikata i kadrova; Odbor za probleme zaposlene porodice i Odbor za radničku omladinu. U razdoblju 1974–1978 Vijeće SSH imalo je 6 komisija: Komisiju za razvoj samoupravnih odnosa i politički sistem; Komisiju za razvoj, materijalnu osnovu udruženog rada, privredni sistem, društveno-ekonomske odnose i samoupravno sporazumijevanje i dogovaranje o dohotku i osobnim dohocima; Komisiju za političko-organizacijsku izgradnju sindikata; Komisiju za zdravstveno osiguranje radnika, mirovinsko i invalidsko osiguranje radnika i dodatak na djecu; Komisiju za stambeno-komunalna pitanja i uvjete rada, Komisiju za obrazovanje, znanost i kulturu. Postojala su i 4 odbora: Odbor za proizvodno-radno stvaralaštvo i tehničku kulturu; Odbor za odmor i rekreaciju radnika; Odbor za probleme društveno-ekonomskog položaja žene i zaposlene obitelji i Odbor za aktivnost sindikata na unapređenju uvjeta života zaposlene omladine. Predsjedništvo Vijeća SSH imalo je 5 komisija: Komisiju za općenarodnu obranu i društvenu samozaštitu; Komisiju za ostvarivanje prava članova sindikata te molbe i žalbe; Komisiju za zapošljavanje; Komisiju za materijalno-financijsku politiku sindikata i administrativna pitanja i Komisiju za međunarodnu suradnju. Od 1978. uz komisije i odbore kao pomoćna tijela postoje i savjeti. Postojale su 21 komisija i 2 savjeta: Savjet za dohodovne odnose i raspodjelu i Savjet za međusobne odnose radnika u udruženom radu i standard. Odlukama 5. kongresa SSH-a broj sindikata u sastavu Saveza smanjen je sa 18 na 16.