ARHiNET - Sindikat komunalno-zanatskih radnika Jugoslavije. Republički odbor za Hrvatsku

Povijest:	Sindikat komunalno-zanatskih radnika Jugoslavije nastao je ujedinjenjem Sindikata zanatskih radnika Jugoslavije i Sindikata radnika i službenika komunalnih poduzeća i ustanova Jugoslavije. Ujedinjenje je izvršeno odlukama trećih kongresa ovih sindikata koji su se pretvorili u zajednički Prvi kongres novoga sindikata u Opatiji 24.–27. studenoga 1955. Prilikom reorganizacije sindikata u sastavu Saveza sindikata Hrvatske 1963, ujedinjenjem Sindikata komunalno-zanatskih radnika Jugoslavije sa Sindikatom trgovinskih, ugostiteljskih i turističkih radnika Jugoslavije formiran je Sindikat radnika uslužnih djelatnosti Jugoslavije, Republički odbor za Hrvatsku. Novom reorganizacijom 1974. komunalni i zanatski radnici formiraju svoje zasebne sindikate: Sindikat radnika komunalnih djelatnosti Hrvatske i Sindikat radnika u zanatstvu Hrvatske.
Sjedišta:	Zagreb (1955 - 1963)
Djelatnost:	Sindikat je okupljao radnike zaposlene u komunalnim poduzećima, radnike zaposlene u privatnim zanatskim radnjama i radnike slobodnih profesija i osobnih usluga. Zadaća mu je bila rad na razvoju briga o radnim i životnim uvjetima radnika zaposlenih kod privatnih poslodavaca te radnika slobodnih profesija i osobnih usluga.
Unutarnji ustroj / genealogija:	Najviši organ sindikata bila je Skupština koja se na početku održavala svake godine, zatim svake dvije godine. Između dviju skupština organizacijom je upravljao Republički odbor. Na čelu Republičkog odbora bilo je Predsjedništvo. Njegovo uže tijelo bilo je Sekretarijat. Osnovu sindikalnog organiziranja činila je podružnica koja se osnivala u poduzeću ili ustanovi, a njezini organi bili su Skupština i Izvršni odbor. Podružnice su se osnivale i na razini općina. Postojala su sljedeća radna tijela: Organizaciona komisija (1955), Komisija za plaće i tarifna pitanja (1956), Komisija za privredna pitanja (1956), Komisija za radničko i društveno upravljanje (1956), Komisija za radne odnose, higijensko-tehničku zaštitu, socijalno osiguranje i odmor (1956), Komisija za opće, stručno i ekonomsko obrazovanje (1956), Komisija za privredna i tarifna pitanja (1957), Komisija za HTZ, socijalno osiguranje i odmore (1957), Komisija za stručno, ekonomsko obrazovanje i omladinska pitanja (1957), Komisija za radničko samoupravljanje (1958), Komisija za stručno-ekonomsko obrazovanje i odmore (1958), Komisija za probleme radne porodice i radne žene (1958), Komisija za radničko i društveno upravljanje (1960), Komisija za HTZ (1960) i Komisija za odmarališta (1963).