ARHiNET - Sindikat metalskih radnika Jugoslavije. Republički odbor za Hrvatsku

Povijest:	Odlukom Glavnog odbora Jedinstvenih sindikata radnika i namještenika Jugoslavije (JSRNJ) na drugom plenumu 1.-2. travnja 1945. formiran je Savez radnika i namještenika metalne industrije Jugoslavije. U kolovozu 1945. Zemaljski odbor JSRNJ za Hrvatsku formirao je Zemaljsko tajništvo Saveza radnika i namještenika metalne industrije Jugoslavije za Hrvatsku. Na Prvom kongresu JSRNJ, odnosno Saveza sindikata Jugoslavije (SSJ), 24.-28. listopada 1948. odlučeno je o mijenjanju naziva sindikalnih saveza u sindikate. Na taj način Savez je promijenio ime u Sindikat radnika i službenika metalne industrije Jugoslavije, Zemaljski odbor za Hrvatsku. Od 1955. organizacija je imala naziv Sindikat metalskih radnika Jugoslavije, Republički odbor za Hrvatsku. Djeluje do 1963. kada se prilikom reorganizacija sindikata u sastavu Saveza sindikata Hrvatske ujedinio sa Sindikatom radnika rudarstva, metalurgije i kemijske industrije, Sindikatom tekstilno-kožarskih i gumarskih radnika, Sindikatom radnika industrije drveta i šumarstva i Sindikatom radnika štampe i papira u Sindikat radnika industrije i rudarstva Jugoslavije, Republički odbor za Hrvatsku.
Sjedišta:	Zagreb (1945 - 1963)
Djelatnost:	U svojim počecima sindikat je aktivan na rješavanju pitanja socijalnog osiguranja, izbora radničkih povjerenika, kolektivnih ugovora, zdravstvene zaštite, godišnjih odmora, radnog staža te posredovanja u radu. Kasnije se težište rada usmjerava na pitanja tarifne politike, radničkog samoupravljanja, socijalnog osiguranja, ekonomsko-stručnog obrazovanja radnika, higijensko-tehničke zaštite radnika, organizacijska pitanja te materijalno i financijsko poslovanje.
Unutarnji ustroj / genealogija:	Od osnutka 1945. na čelu sindikata bilo je Zemaljsko tajništvo. Osnovu sindikalnog organiziranja činila je podružnica koja se osnivala u poduzeću ili ustanovi, a mogla se osnovati i mjesna podružnica koja je obuhvaćala sve članove sindikata ili radnike jedne profesije u pojedinom mjestu. Na čelu podružnice bila je uprava od 5 članova izabrana na skupštini podružnice. Prema Statutu SSJ iz 1948. najviši organ sindikata u republici je Skupština, a između dviju skupština Zemaljski odbor. U kotaru, gradu, rajonu i mjestu najviši organ je skupština odnosno kotarski, gradski, rajonski i mjesni odbor. Godine 1955. Zemaljski odbor mijenja naziv u Republički odbor. Postojale su slijedeća radna tijela: Financijska kontrola (1945), Organizaciono-instruktorsko odjeljenje (1948), Financijsko odjeljenje (1948), Komisija za organizaciono-kadrovska pitanja (1950), Komisija za plaće i takmičenje i radničko upravljanje (1950), Komisija za higijensko-tehničku zaštitu i socijalno osiguranje (1950), Fiskulturno odjeljenje (1950), Komisija za plaće i takmičenje (1951), Komisija za tarifne pravilnike (1952), Komisija za radničko upravljanje (1952), Komisija za kulturno-prosvjetni rad (1952), Komisija za organizaciona pitanja (1953), Komisija za tarifna pitanja (1953), Komisija za tarifna i privredna pitanja (1954), Komisija za obrazovanje i sport (1954), Organizaciona komisija (1955), Komisija za plaće i životni standard (1955), Komisija za obrazovanje (1955), Komisija za organizaciona pitanja (1956), Komisija za radničko samoupravljanje (1956), Komisija za stručne kadrove i sport (1956), Komisija za socijalno osiguranje, radne odnose i HTZ (1956), Komisija za platni sistem (1958), Komisija za privredna pitanja i radničko upravljanje (1958), Komisija za žene (1958), Komisija za raspodjelu čistog prihoda i osobnih dohodaka (1962).