ARHiNET - Sindikat poljoprivrednih radnika i službenika Jugoslavije. Republički odbor za Hrvatsku

Naziv:	Sindikat poljoprivrednih radnika i službenika Jugoslavije. Republički odbor za Hrvatsku
Vrsta entiteta:	pravna osoba
Razdoblje:	1945 - 1959
Normativni nazivi:	Sindikat poljoprivrednih radnika i službenika Jugoslavije. Republički odbor za Hrvatsku (hrvatski)
Povijesni nazivi:	Savez poljoprivrednih radnika i namještenika. Zemaljsko tajništvo (1945 - 1948) (hrvatski) Savez poljoprivrednih radnika i namještenika. Tajništvo za Hrvatsku (1948 - 1949) (hrvatski) Sindikat poljoprivrednih radnika i namještenika. Zemaljski odbor za Hrvatsku (1949 - 1955) (hrvatski) Sindikat poljoprivredno-šumarskih radnika i službenika Jugoslavije. Republički odbor za Hrvatsku (1955 - 1956) (hrvatski) Sindikat poljoprivrednih radnika i službenika Jugoslavije. Republički odbor za Hrvatsku (1956 - 1959) (hrvatski)
Aktivnost:	Stvaratelj više ne djeluje

Povijest:	Odlukom Glavnog odbora Jedinstvenih sindikata radnika i namještenika Jugoslavije (JSRNJ) na drugom plenumu od 1-2. travnja 1945. formiran je Savez poljoprivrednih radnika i namještenika Jugoslavije. U kolovozu 1945. Zemaljski odbor JSRNJ za Hrvatsku formirao je Zemaljsko tajništvo Saveza poljoprivrednih radnika i namještenika Jugoslavije za Hrvatsku sa sjedištem u Osijeku. Na Prvom kongresu JSRNJ, odnosno Saveza sindikata Jugoslavije (SSJ), 24-28. listopada 1948. odlučeno je o mijenjanju naziva sindikalnih saveza u sindikate. Na taj način Savez je promijenio ime u Sindikat poljoprivrednika i službenika Jugoslavije, Zemaljski odbor za Hrvatsku. U razdoblju 1955-1956. organizacija je imala naziv Sindikat poljoprivredno-šumarskih radnika Jugoslavije, Republički odbor za Hrvatsku, a od 1956. Sindikat poljoprivrednih radnika i službenika Jugoslavije, Republički odbor za Hrvatsku. Godine 1959. Sindikat se sa Sindikatom radnika prehrambene i duhanske industrije ujedinio u Sindikat poljoprivrednih, prehrambenih i duhanskih radnika Jugoslavije, Republički odbor za Hrvatsku.
Sjedišta:	Osijek (1945 - ?); Zagreb (? - 1959)
Djelatnost:	U svojim počecima sindikat je aktivan na rješavanju pitanja socijalnog osiguranja, izbora radničkih povjerenika, kolektivnih ugovora, zdravstvene zaštite, godišnjih odmora, radnog staža te posredovanja u radu. Kasnije se težište rada usmjerava na pitanja tarifne politike, radničkog samoupravljanja, socijalnog osiguranja, ekonomsko-stručnog obrazovanja radnika, higijensko-tehničke zaštite radnika, organizacijska pitanja te materijalno i financijsko poslovanje.
Unutarnji ustroj / genealogija:	Od osnutka 1945. na čelu sindikata bilo je Zemaljsko tajništvo. Osnovu sindikalnog organiziranja činila je podružnica koja se osnivala u poduzeću ili ustanovi, a mogla se osnovati i mjesna podružnica koja je obuhvaćala sve članove sindikata ili radnike jedne profesije u pojedinom mjestu. Na čelu podružnice bila je uprava od 5 članova izabrana na skupštini podružnice. Prema Statutu SSJ iz 1948. najviši organ sindikata u republici je Skupština, a između dviju skupština Zemaljski odbor. U kotaru, gradu, rajonu i mjestu najviši organ je skupština odnosno kotarski, gradski, rajonski i mjesni odbor. Godine 1956. Zemaljski odbor mijenja naziv u Republički odbor. Postojale su slijedeće komisije: Organizaciona komisija (1946), Komisija za takmičenje (1946), Komisija za higijensko-tehničku zaštitu, socijalno osiguranje i godišnje odmore (1950), Komisija za tarifna pitanja (1951), Komisija za radničko upravljanje (1951), Komisija za kadrovska pitanja (1951), Komisija za tarifna i privredna pitanja (1952), Komisija za stručno uzdizanje (1952), Komisija za stručno obrazovanje (1953), Komisija za stručno obrazovanje i kulturno prosvjetni rad (1953), Komisija za HTZ, socijalno osiguranje, radne odnose i standard (1953), Komisija za organizacijsko-politička pitanja (1956), Komisija za produktivnost rada i sistem nagrađivanja (1956), Komisija za rad i društveno upravljanje (1956), Komisija za HTZ i pravnu zaštitu (1956), Komisija za društveni, zabavni i sportski život (1956), Komisija za organizaciju stručne i ekonomske izobrazbe (1956), Komisija za organizacijska pitanja, radne odnose, žensku omladinu i HTZ (1958), Komisija za tarifna pitanja, radničko i društveno upravljanje (1958), Komisija za stručnu, ekonomsku i opću izobrazbu, društveni, zabavni i sportski rad (1958), Komisija za organizacijska pitanja, žene, porodicu, radničku omladinu, odmor, razonodu i fiskulturu (1959), Komisija za stručno obrazovanje radnika (1959).