ARHiNET - Sindikat prosvjetnih i naučnih radnika Jugoslavije. Republički odbor za Hrvatsku

Naziv:	Sindikat prosvjetnih i naučnih radnika Jugoslavije. Republički odbor za Hrvatsku
Vrsta entiteta:	pravna osoba
Razdoblje:	1945 - 1963
Normativni nazivi:	Sindikat prosvjetnih i naučnih radnika Jugoslavije. Republički odbor za Hrvatsku (hrvatski)
Povijesni nazivi:	Savez prosvjetnih radnika i namještenika Jugoslavije. Savezno tajništvo za Hrvatsku (1945 - 1947) (hrvatski) Savez prosvjetnih radnika Jugoslavije. Zemaljski odbor za Hrvatsku (1947 - 1948) (hrvatski) Sindikat prosvjetnih radnika Jugoslavije. Zemaljski odbor za Hrvatsku (1948 - 1950) (hrvatski) Sindikat učitelja i nastavnika srednjih škola Jugoslavije. Zemaljski odbor za Hrvatsku (1950 - 1955) (hrvatski) Udruženje učitelja, nastavnika i profesora Jugoslavije. Republički odbor za Hrvatsku (1955 - 1960) (hrvatski) Sindikat prosvjetnih I naučnih radnika Jugoslavije. Republički odbor za Hrvatsku (1960 - 1963) (hrvatski)
Aktivnost:	Stvaratelj više ne djeluje

Povijest:	Odlukom Glavnog odbora Jedinstvenih sindikata radnika i namještenika Jugoslavije (JSRNJ) na drugom plenumu 1.-2. travnja 1945. formiran je Savez prosvjetnih radnika i namještenika Jugoslavije. Zemaljski odbor JSRNJ za Hrvatsku formirao je Savezno tajništvo Saveza prosvjetnih radnika i namještenika Jugoslavije za Hrvatsku. Godine 1947. organizacija je promijenila naziv u Savez prosvjetnih radnika Jugoslavije. Na Prvom kongresu JSRNJ-a, odnosno Saveza sindikata Jugoslavije (SSJ), 24.-28. listopada 1948. odlučeno je o mijenjanju naziva sindikalnih saveza u sindikate. Na taj način Savez je promijenio ime u Sindikat prosvjetnih radnika Jugoslavije, Zemaljski odbor za Hrvatsku. Odlukom XIII. Plenuma Centralnog odbora SSJ od 15. studenoga 1950. rasformiran je Sindikat prosvjetnih radnika Jugoslavije te se formiraju Sindikat učitelja i nastavnika srednjih škola Jugoslavije i Sindikat radnika kulturno-umjetničkih ustanova Jugoslavije, a u Hrvatskoj njihovi zemaljski odbori. Paralelno sa sindikatom postojalo je nekoliko stručnih udruženja: Udruženje odgajatelja, Udruženje učitelja, Udruženje nastavnika i profesora srednjih škola, Udruženje nastavnika specijalnih škola i Udruženje nastavnika stručnih škola. Djelovanje ovih udruženja bilo je gotovo u potpunosti slično sindikalnom, pa ih je SSJ primio u svoj sastav. Godine 1955. od Udruženja učitelja i Udruženja nastavnika i profesora srednjih škola kao sindikalna organizacija formirano je Udruženje učitelja, nastavnika i profesora Jugoslavije. Republički odbor za Hrvatsku. Od 1960. organizacija ima naziv Sindikat prosvjetnih i naučnih radnika Jugoslavije, Republički odbor za Hrvatsku. Djeluje do 1963. kada sa Sindikatom službenika državnih organa i društvenih službi, Sindikatom zdravstvenih radnika, Federacijom sindikata službenika i radnika javnih službi i Sindikatom radnika kulturno-umjetničkih ustanova ujedinjuje u Sindikat radnika društvenih djelatnosti Jugoslavije, Republički odbor za Hrvatsku. Svoj rad obnavlja 1974. pod nazivom Sindikat radnika u djelatnostima odgoja, obrazovanja i znanosti Hrvatske.
Sjedišta:	Zagreb (1945 - 1963)
Djelatnost:	U svojim počecima sindikat je aktivan na rješavanju pitanja socijalnog osiguranja, izbora radničkih povjerenika, kolektivnih ugovora, zdravstvene zaštite, godišnjih odmora, radnog staža te posredovanja u radu. Kasnije se težište rada usmjerava na pitanja tarifne politike, radničkog samoupravljanja, socijalnog osiguranja, ekonomsko-stručnog obrazovanja radnika, higijensko-tehničke zaštite radnika, organizacijska pitanja te materijalno i financijsko poslovanje.
Unutarnji ustroj / genealogija:	Od osnutka 1945. na čelu sindikata bilo je Savezno tajništvo. Osnovu sindikalnog organiziranja činila je podružnica koja se osnivala u poduzeću ili ustanovi, a mogla se osnovati i mjesna podružnica koja je obuhvaćala sve članove sindikata ili radnike jedne profesije u pojedinom mjestu. Na čelu podružnice bila je uprava od 5 članova izabrana na skupštini podružnice. Prema Statutu SSJ iz 1948. najviši organ sindikata je Skupština koja se održavala u početku svake tri godine, zatim svake godine, a kasnije svake dvije godine. Između dviju skupština organizacijom je upravljao Zemaljski odbor odnosno od 1955. Republički odbor. Postojala su slijedeća radna tijela: Organizacijsko-kadrovski sektor (1945), Sektor za tarife i takmičenje (1945), Socijalno-ekonomski sektor (1945), Kulturno-prosvjetni sektor (1945), Financijski sektor (1945), Organizacijski sektor (1946), Proizvodni sektor (1946), Sektor radnih odnosa (1946), Organizacijsko-instruktorski sektor (1947), Sektor radničko-stručnih škola (1947), Sekcija prosvjetnih ustanova (1947), Radio sekcija (1947), Organizacijski sektor (1948), Sektor za kadrovska pitanja (1948), Sektor za snabdijevanje i stanove (1948), Komisija za radne odnose (1948), Organizacijska komisija (1949), Kadrovska komisija (1949), Komisija za plaće i unaprjeđenje rada (1949), Komisija za materijalna i organizacijska pitanja (1952), Komisija za socijalna pitanja (1952), Komisija za stručno usavršavanje (1952), Komisija za društveno upravljanje (1953), Komisija za stručno uzdizanje i novi nastavni plan i program (1953), Komisija za materijalna, pravna i personalna pitanja (1954), Komisija za međunarodne veze (1954), Komisija za reformu školstva (1956) i Komisija za stručno obrazovanje (1957).