ARHiNET - Sindikat radnika društvenih djelatnosti Jugoslavije. Republički odbor za Hrvatsku

Povijest:	Godine 1963. ujedinjenjem Sindikata zdravstvenih radnika, Sindikata službenika državnih organa i društvenih službi, Sindikata prosvjetnih i naučnih radnika, Sindikata radnika kulturno-umjetničkih ustanova i Federacije sindikata službenika i radnika javnih službi, osnovan je Sindikat radnika društvenih djelatnosti Jugoslavije, Republički odbor za Hrvatsku. Od 1972. naziv mu je Sindikat radnika društvenih djelatnosti SR Hrvatske. Djelovao je do 1974. kada iz ovoga sindikata nastaju Sindikat radnika u djelatnostima kulture, umjetnosti radija i televizije SR Hrvatske, Sindikat radnika u djelatnostima odgoja, obrazovanja i znanosti Hrvatske, Sindikat radnika u novčano-financijskoj djelatnosti Hrvatske, Sindikat radnika u upravi, pravosuđu i građanskih lica u službi JNA SR Hrvatske i Sindikat radnika u djelatnostima zdravstva, socijalnog osiguranja i socijalne zaštite SR Hrvatske.
Sjedišta:	Zagreb (1963 - 1974)
Djelatnost:	Zadaća sindikata bilo je poticanje razvoja procesa neposrednog upravljanja, borba za ostvarivanje i zaštitu prava radnika i jačanje njihove ekonomske i socijalne sigurnosti, te djelovanje i predlaganje rješenja za stvaranje uvjeta za unaprjeđenje sustava stručnog obrazovanja radnika.
Unutarnji ustroj / genealogija:	Osnovu sindikalnog organiziranja činila je podružnica (od 1968. osnovna organizacija) koja se osnivala u poduzeću ili ustanovi, a njezini organi bili su skupština i izvršni odbor. Postojale su općinske i međuopćinske organizacije sindikata. Od 1972. najviše tijelo umjesto Skupštine je Kongres. Nadzor nad financijskim i materijalnim poslovanjem imao je Nadzorni odbor. Postojala su slijedeća radna tijela: Organizacijsko-kadrovska komisija (1963), Komisija za razvoj službi, raspodjelu i upravljanje (1963), Komisija za uvjete rada i standard (1963), Komisija za stručno, društveno i ekonomsko obrazovanje (1963), Komisija za organizacijsko-kadrovska pitanja (1964), Komisija za financije i raspodjelu (1964), Komisija za ideološko-politički rad i obrazovanje (1964), Grupa za organizaciono-kadrovska pitanja (1965), Grupa za školstvo, kulturu i naučni rad (1965), Grupa za zdravstvo, socijalnu zaštitu i socijalno osiguranje (1965), Grupa za državnu upravu, sudstvo, komore i veterinarske ustanove (1965), Grupa za banke, SDK i osiguravajuće zavode (1965), Grupa za državnu upravu i sudstvo (1965), Pododbor za obrazovanje (1970), Pododbor za građanska lica u službi u JNA (1970), Pododbor za zdravstvo, socijalnu zaštitu i socijalno osiguranje (1970), Pododbor za kulturu (1971), Pododbor za upravu i pravosuđe (1971), Pododbor za obrazovanje i nauku (1971), Pododbor za zdravstvo i socijalno osiguranje (1971), Pododbor za socijalnu zaštitu (1971), Pododbor za novčano-financijske poslove (1971), Komisija za društveno-ekonomske odnose društvenih djelatnosti (1971), Komisija za organizacionu izgradnju (1971), Komisija za društveno-političko osposobljavanje članstva, informiranje i propagandu (1972), Komisija za organizaciono-političku izgradnju (1972), Komisija za praćenje i ostvarivanje samoupravnih prava radnika i zaštite funkcije sindikata (1972) i Komisija za organizirani odmor i rekreaciju radnika (1972). Od 1972. postojale su konferencije za pojedine djelatnosti: Konferencija djelatnosti državne uprave i pravosuđa, Konferencija građanskih lica na radu u JNA, Konferencija djelatnosti kulture, Konferencija djelatnosti naučnih ustanova, Konferencija djelatnosti novčano-financijskih organizacija, Konferencija djelatnosti odgoja i obrazovanja, Konferencija djelatnosti socijalne zaštite i Konferencija djelatnosti zdravstva i socijalnog osiguranja.