ARHiNET - Sindikat radnika i službenika komunalnih poduzeća i ustanova Jugoslavije. Zemaljski odbor za Hrvatsku

Naziv:	Sindikat radnika i službenika komunalnih poduzeća i ustanova Jugoslavije. Zemaljski odbor za Hrvatsku
Vrsta entiteta:	pravna osoba
Razdoblje:	1945 - 1955
Normativni nazivi:	Sindikat radnika i službenika komunalnih poduzeća i ustanova Jugoslavije. Zemaljski odbor za Hrvatsku (hrvatski)
Povijesni nazivi:	Savez radnika i namještenika komunalnih poduzeća i ustanova Jugoslavije. Savezno tajništvo za Hrvatsku (1945 - 1946) (hrvatski) Savez radnika i namještenika komunalnih poduzeća i ustanova Jugoslavije. Mjesni odbor Zagreb (1946 - 1949) (hrvatski) Sindikat radnika i namještenika komunalnih poduzeća i ustanova Jugoslavije. Zemaljski odbor za Hrvatsku (1949 - 1955) (hrvatski) Sindikat radnika i službenika komunalnih poduzeća i ustanova Jugoslavije. Zemaljski odbor za Hrvatsku (1955 - ) (hrvatski)
Aktivnost:	Stvaratelj više ne djeluje

Povijest:	Odlukom Glavnog odbora Jedinstvenih sindikata radnika i namještenika Jugoslavije (JSRNJ) na drugom plenumu 1.-2. travnja 1945., formiran je Savez radnika i namještenika komunalnih poduzeća i ustanova Jugoslavije. Zemaljski odbor JSRNJ-a za Hrvatsku formirao je Savezno tajništvo Saveza radnika i službenika komunalnih poduzeća i ustanova Jugoslavije. Od 29. lipnja 1946. Savezno tajništvo mijenja naziv u Zemaljski odbor, ali je već iste godine rasformirano. Njegov rad preuzima Mjesni odbor Zagreb. U lipnju 1949. formiran je Inicijativni odbor, a 6. kolovoza 1949. Zemaljski odbor Sindikata radnika i namještenika komunalnih poduzeća i ustanova Jugoslavije. Godine 1955. sindikat ima naziv Sindikat radnika i službenika komunalnih poduzeća i ustanova Jugoslavije, Zemaljski odbor za Hrvatsku. Krajem iste godine ujedinjuje se sa Sindikatom zanatskih radnika Jugoslavije u Sindikat komunalnih i zanatskih radnika Jugoslavije. Godine 1963. članovi toga sindikata postali su članovi Sindikata članova uslužnih djelatnosti Jugoslavije, a 1974. komunalni radnici ponovno osnivaju vlastiti sindikat – Sindikat radnika komunalnih djelatnosti Hrvatske. Od 1990. naziv mu je Samostalni sindikat radnika u komunalnim i stambenim djelatnostima Hrvatske, a od 2004. Samostalni sindikat radnika u komunalnim i srodnim djelatnostima Hrvatske.
Sjedišta:	Zagreb (1945 - 1955)
Djelatnost:	U svojim počecima sindikat je aktivan na rješavanju pitanja socijalnog osiguranja, izbora radničkih povjerenika, kolektivnih ugovora, zdravstvene zaštite, godišnjih odmora, radnog staža te posredovanja u radu. Kasnije se težište rada usmjerava na pitanja tarifne politike, radničkog samoupravljanja, socijalnog osiguranja, ekonomsko-stručnog obrazovanja radnika, higijensko-tehničke zaštite radnika, organizacijska pitanja te materijalno i financijsko poslovanje.
Unutarnji ustroj / genealogija:	Od osnutka 1945. na čelu sindikata bilo je Savezno tajništvo. Osnovu sindikalnog organiziranja činila je podružnica koja se osnivala u poduzeću ili ustanovi, a mogla se osnovati i mjesna podružnica koja je obuhvaćala sve članove sindikata ili radnike jedne profesije u pojedinom mjestu. Na čelu podružnice bila je uprava od 5 članova izabrana na skupštini podružnice. Prema Statutu SSJ-a iz 1948. najviši organ sindikata je Skupština, a između dviju skupština Zemaljski odbor. U kotaru, gradu, rajonu i mjestu najviši je organ skupština odnosno kotarski, gradski, rajonski i mjesni odbor. Postojale su sljedeća radna tijela: Organizaciona komisija (1945), Komisija za takmičenje (1947), Sektor za plaće i takmičenje (1949), Sektor za zaštitu rada, socijalno osiguranje i godišnje odmore (1949), Komisija za snabdijevanje i stanovanje (1949), Sektor za kulturno-prosvjetni rad (1949), Komisija za prevođenje radnika i kadrovska pitanja (1950), Odjeljenje za takmičenje i plaće (1950), Komisija za radničko upravljanje (1950), Komisija za socijalno osiguranje, zaštitu rada i godišnje odmore (1950), Komisija za kulturno-prosvjetni rad (1950), Komisija za tarifna pitanja (1951), Komisija za stambena pitanja (1952), Komisija za kulturno-prosvjetni rad i stručno uzdizanje kadrova (1952), Komisija za zaštitu rada, socijalno osiguranje, godišnje odmore i radne odnose (1953), Komisija za stručno uzdizanje kadrova (1953), Komisija za kulturno-prosvjetni rad (1953), Komisija za zaštitu rada, socijalno osiguranje i radne odnose (1954), Komisija za privredna pitanja i radničko upravljanje (1954), Komisija za kulturno-prosvjetni rad i fiskulturu (1954) i Komisija za stručno obrazovanje (1955).