ARHiNET - Sindikat radnika i službenika prehrambene i duhanske industrije Jugoslavije. Republički odbor za Hrvatsku

Povijest:	Odlukom Glavnog odbora Jedinstvenih sindikata radnika i namještenika Jugoslavije (JSRNJ) na Drugom plenumu 1.-2. travnja 1945, formirani su Savez radnika i namještenika industrije ishrane Jugoslavije i Savez radnika i namještenika monopolskih poduzeća Jugoslavije. U kolovozu 1945. Zemaljski odbor JSRNJ-a za Hrvatsku formirao je zemaljska tajništva ovih saveza u Hrvatskoj. Nakon Četvrtog plenuma Glavnog odbora JSRNJ 16.–18. travnja 1946, reorganizacijom je Savez radnika i namještenika monopolskih poduzeća postao Savez radnika i namještenika duhanske industrije Jugoslavije, a radnici ostalih monopolskih poduzeća priključeni su drugim sindikatima. Godine 1948. novom reorganizacijom osnovan je Savez radnika i namještenika prehrambene i duhanske industrije Jugoslavije. Na Prvom kongresu JSRNJ-a, odnosno Saveza sindikata Jugoslavije (SSJ), 24.–28. listopada 1948, odlučeno je o mijenjanju naziva sindikalnih saveza u sindikate. Na taj način Savez je promijenio ime u Sindikat radnika i službenika prehrambene i duhanske industrije Jugoslavije. Do 1956. organizacija je imala naziv Sindikat radnika i službenika prehrambene i duhanske industrije Jugoslavije, Zemaljski odbor za Hrvatsku, a od 1956. Sindikat radnika i službenika prehrambene i duhanske industrije Jugoslavije, Republički odbor za Hrvatsku. Godine 1959. sindikat se ujedinjuje sa Sindikatom poljoprivrednih radnika i službenika Jugoslavije u Sindikat poljoprivrednih, prehrambenih i duhanskih radnika Jugoslavije, Republički odbor za Hrvatsku.
Sjedišta:	Zagreb (1945 - 1959)
Djelatnost:	.U svojim počecima sindikat je aktivan na rješavanju pitanja socijalnog osiguranja, izbora radničkih povjerenika, kolektivnih ugovora, zdravstvene zaštite, godišnjih odmora, radnog staža te posredovanja u radu. Kasnije se težište rada usmjerava na pitanja tarifne politike, radničkog samoupravljanja, socijalnog osiguranja, ekonomsko-stručnog obrazovanja radnika, higijensko-tehničke zaštite radnika, organizacijska pitanja te materijalno i financijsko poslovanje.
Unutarnji ustroj / genealogija:	Od osnutka 1945. na čelu sindikata bilo je Zemaljsko tajništvo. Osnovu sindikalnog organiziranja činila je podružnica koja se osnivala u poduzeću ili ustanovi, a mogla se osnovati i mjesna podružnica koja je obuhvaćala sve članove sindikata ili radnike jedne profesije u pojedinom mjestu. Na čelu podružnice bila je uprava od 5 članova izabrana na skupštini podružnice. Prema Statutu SSJ iz 1948, najviši je organ sindikata Skupština, a između dviju skupština Zemaljski odbor. U kotaru, gradu, rajonu i mjestu najviši organ je skupština odnosno kotarski, gradski, rajonski i mjesni odbor. Godine 1956. Zemaljski odbor mijenja naziv u Republički odbor. Postojale su sljedeće komisije: Organizaciona komisija (1945), Komisija za takmičenje i tarifu (1947), Kulturno-prosvjetno odjeljenje (1948), Komisija za takmičenje i plaće (1949), Komisija za zaštitu rada i socijalno osiguranje (1949), Komisija za snabdijevanje (1949), Kulturno-prosvjetno odjeljenje i fiskultura (1949), Komisija za radničko upravljanje (1950), Komisija za kulturno-prosvjetni rad i stručno uzdizanje (1950), Komisija za tarifna pitanja (1952), Komisija za higijensko-tehničku zaštitu, socijalno osiguranje i radne odnose (1953), Komisija za kulturno-prosvjetni i fiskulturni rad (1953), Komisija za tarifna i privredna pitanja (1954), Komisija za kulturno-prosvjetni rad (1954), Komisija za HTZ i zdravstvenu zaštitu (1955), Komisija za kulturno-prosvjetni rad i stručno obrazovanje radnika (1955), Kadrovska komisija (1956), Komisija za kulturno prosvjetni rad i stručno usavršavanje (1956), Komisija za plaće, norme, penzije i životni standard (1957), Komisija za privredna pitanja i radničko upravljanje (1958), Komisija za HTZ i socijalno osiguranje (1958), Komisija za stručne kadrove (1958).