Facebook
Naziv: Sindikat radnika i službenika ugostiteljske i turističke privrede Jugoslavije. Republički odbor za Hrvatsku
Vrsta entiteta: pravna osoba
Razdoblje: 1945 - 1955
Normativni nazivi: Sindikat radnika i službenika ugostiteljske i turističke privrede Jugoslavije. Republički odbor za Hrvatsku (hrvatski)
Povijesni nazivi: Savez radnika i namještenika hotelsko-ugostiteljske industrije Jugoslavije. Zemaljsko tajništvo za Hrvatsku (1945 - 1946) (hrvatski)
Savez radnika i namještenika ugostiteljske i turističke privrede. Savezno tajništvo za Hrvatsku (1946 - 1948) (hrvatski)
Sindikat radnika i namještenika ugostiteljske i turističke privrede. Zemaljski odbor za Hrvatsku (1948 - 1955) (hrvatski)
Sindikat radnika i službenika ugostiteljske i turističke privrede Jugoslavije. Republički odbor za Hrvatsku (1955 - ) (hrvatski)
Aktivnost: Stvaratelj više ne djeluje
Povijest: Odlukom Glavnog odbora Jedinstvenih sindikata radnika i namještenika Jugoslavije (JSRNJ) na Drugom plenumu 1.-2. travnja 1945. formiran je Savez radnika i namještenika hotelsko-ugostiteljske industrije Jugoslavije. U kolovozu 1945. Zemaljski odbor JSRNJ-a za Hrvatsku formirao je Zemaljsko tajništvo ovoga saveza u Hrvatskoj. Godine 1946. sindikat mijenja naziv u Savez radnika i namještenika ugostiteljske i turističke privrede Jugoslavije, Savezno tajništvo za Hrvatsku. Na Prvom kongresu JSRNJ-a, odnosno Saveza sindikata Jugoslavije (SSJ), 24.–28. listopada 1948, odlučeno je o mijenjanju naziva sindikalnih saveza u sindikate. Savez je promijenio ime u Sindikat radnika i namještenika ugostiteljske i turističke privrede Jugoslavije, Zemaljski odbor za Hrvatsku. Godine 1955. sindikat je promijenio naziv u Sindikat radnika i službenika ugostiteljske i turističke privrede Jugoslavije, Republički odbor za Hrvatsku. U listopadu iste godine ujedinio se sa Sindikatom trgovinskih radnika Jugoslavije u Sindikat trgovinskih, ugostiteljskih i turističkih radnika Jugoslavije.
Sjedišta: Zagreb (1945 - 1955)
Djelatnost: U svojim počecima sindikat je aktivan na rješavanju pitanja socijalnog osiguranja, izbora radničkih povjerenika, kolektivnih ugovora, zdravstvene zaštite, godišnjih odmora, radnog staža te posredovanja u radu. Kasnije se težište rada usmjerava na pitanja tarifne politike, radničkog samoupravljanja, socijalnog osiguranja, ekonomsko-stručnog obrazovanja radnika, higijensko-tehničke zaštite radnika, organizacijska pitanja te materijalno i financijsko poslovanje.
Unutarnji ustroj / genealogija: Od osnutka 1945. na čelu sindikata bilo je Zemaljsko tajništvo. Osnovu sindikalnog organiziranja činila je podružnica koja se osnivala u poduzeću ili ustanovi, a mogla se osnovati i mjesna podružnica koja je obuhvaćala sve članove sindikata ili radnike jedne profesije u pojedinom mjestu. Na čelu podružnice bila je uprava od 5 članova izabrana na skupštini podružnice. Prema Statutu SSJ-a iz 1948. najviši je organ sindikata Skupština, a između dviju skupština Zemaljski odbor. U kotaru, gradu, rajonu i mjestu najviši organ je skupština odnosno kotarski, gradski, rajonski i mjesni odbor. Godine 1955. Zemaljski odbor mijenja naziv u Republički odbor.
Postojala su sljedeća radna tijela: Organizacijska komisija (1945), Sektor za tarifna pitanja (1945), Financijsko odjeljenje (1945), Komisija za takmičenje (1946), Komisija za socijalnu politiku i zaštitu rada (1946), Kulturno-prosvjetna komisija (1946), Komisija za tarifu i takmičenje (1947), Komisija za pronalaske i racionalizaciju (1947), Komisija za socijalno osiguranje i odmor (1947), Komisija za snabdijevanje i stanove (1947), Komisija za omladinu (1947), Komisija za rad sa ženama (1947), Komisija za fiskulturu (1947), Komisija za zaštitu rada, socijalno osiguranje i godišnje odmore (1948), Sektor za omladinu (1948), Komisija za kulturno-prosvjetni rad i stručno uzdizanje (1949), Komisija za radničko upravljanje (1950), Komisija za radne odnose (1952), Komisija za privredna pitanja (1953) i Komisija za odgojni rad i zaštitu rada (1953).
Stvaratelji:
Napomena o vezama: Sindikat radnika i službenika ugostiteljske i turističke privrede Jugoslavije, Republički odbor za Hrvatsku, bio je član Saveza sindikata Hrvatske. Održavao je veze sa središnjicom u Beogradu, podružnicama, drugim sindikatima, SKH, državnim institucijama, gospodarskim subjektima te s drugim organizacijama i institucijama.
Identifikator: HR-HDA/S - 9432
Pravila ili propisi: ISAAR(CPF) Međunarodni standard arhivističkog normiranog zapisa za pravne i fizičke osobe i obitelji, 2. izdanje, Zagreb, Hrvatski državni arhiv, 2006.
Status zapisa: izmijenjena inačica
Podrobnost: djelomičan
Jezik opisa: hrvatski
Pismo opisa: latinica