ARHiNET - Sindikat radnika štampe i papira Jugoslavije. Republički odbor za Hrvatsku

Naziv:	Sindikat radnika štampe i papira Jugoslavije. Republički odbor za Hrvatsku
Vrsta entiteta:	pravna osoba
Razdoblje:	1945 - 1963
Normativni nazivi:	Sindikat radnika štampe i papira Jugoslavije. Republički odbor za Hrvatsku (hrvatski)
Povijesni nazivi:	Savez radnika i namještenika grafičke industrije Jugoslavije. Tajništvo za Hrvatsku (1945 - 1948) (hrvatski) Savez radnika i namještenika grafičke industrije Jugoslavije. Zemaljski odbor za Hrvatsku (1948 - 1949) (hrvatski) Sindikat radnika i službenika grafičke industrije Jugoslavije. Zemaljski odbor za Hrvatsku (1949 - 1953) (hrvatski) Sindikat grafičara Jugoslavije. Zemaljski odbor za Hrvatsku (1953 - 1955) (hrvatski) Sindikat grafičara Jugoslavije. Republički odbor za Hrvatsku (1955 - 1960) (hrvatski) Sindikat radnika štampe i papira Jugoslavije. Republički odbor za Hrvatsku (1960 - 1963) (hrvatski)
Aktivnost:	Stvaratelj više ne djeluje

Povijest:	Odlukom Glavnog odbora Jedinstvenih sindikata radnika i namještenika Jugoslavije (JSRNJ) na drugom plenumu 1.-2. travnja 1945. formiran je Savez radnika i namještenika grafičke industrije Jugoslavije. Zemaljski odbor JSRNJ-a za Hrvatsku formirao je Tajništvo Saveza radnika i namještenika grafičke industrije Jugoslavije za Hrvatsku. Godine 1947. Na Prvom kongresu JSRNJ-a, odnosno Saveza sindikata Jugoslavije (SSJ), 24.-28. listopada 1948, odlučeno je o mijenjanju naziva sindikalnih saveza u sindikate. Savez je promijenio ime u Sindikat radnika i službenika grafičke industrije Jugoslavije, Zemaljski odbor za Hrvatsku. Od 1953. organizacija je imala naziv Sindikat grafičkih radnika Jugoslavije, Zemaljski odbor za Hrvatsku, a od 1955. Republički odbor za Hrvatsku. Godine 1960. sindikat je promijenio naziv u Sindikat radnika štampe i papira Jugoslavije, Republički odbor za Hrvatsku. Djeluje do 1963. kada se prilikom reorganizacija sindikata u sastavu Saveza sindikata Hrvatske, ujedinio sa Sindikatom radnika rudarstva, metalurgije i kemijske industrije, Sindikatom metalskih radnika, Sindikatom tekstilno-kožarskih i gumarskih radnika Jugoslavije i Sindikatom radnika industrije drveta i šumarstva u Sindikat radnika industrije i rudarstva Jugoslavije, Republički odbor za Hrvatsku. Svoj rad obnavlja 1974. prilikom nove reorganizacije sindikata pod nazivom Sindikat radnika grafičke, izdavačke i informativne djelatnosti Hrvatske.
Sjedišta:	Zagreb (1945 - 1963)
Djelatnost:	U svojim počecima sindikat je aktivan na rješavanju pitanja socijalnog osiguranja, izbora radničkih povjerenika, kolektivnih ugovora, zdravstvene zaštite, godišnjih odmora, radnog staža te posredovanja u radu. Kasnije se težište rada usmjerava na pitanja tarifne politike, radničkog samoupravljanja, socijalnog osiguranja, ekonomsko-stručnog obrazovanja radnika, higijensko-tehničke zaštite radnika, organizacijska pitanja te materijalno i financijsko poslovanje.
Unutarnji ustroj / genealogija:	Od osnutka 1945. na čelu sindikata bilo je Tajništvo. Osnovu sindikalnog organiziranja činila je podružnica koja se osnivala u poduzeću ili ustanovi, a mogla se osnovati i mjesna podružnica koja je obuhvaćala sve članove sindikata ili radnike jedne profesije u pojedinom mjestu. Na čelu podružnice bila je uprava od 5 članova izabrana na skupštini podružnice. Prema Statutu SSJ-a iz 1948. najviši je organ sindikata Skupština, a između dviju skupština Zemaljski odbor. Iz svojih redova Zemaljski odbor je birao Predsjedništvo i Sekretarijat. U kotaru, gradu, rajonu i mjestu najviši organ je skupština odnosno kotarski, gradski, rajonski i mjesni odbor. Godine 1955. Zemaljski odbor mijenja naziv u Republički odbor. Postojala su sljedeća radna tijela: Organizacijsko-kadrovska komisija (1945), Komisija za plaće i takmičenje (1945), Kulturno-prosvjetno odjeljenje (1945), Komisija za omladinu (1945), Fiskulturno odjeljenje (1945), Financijsko odjeljenje (1945), Potporni fond (1945), Komisija za organizacijska i kadrovska pitanja (1946), Komisija za tarifu, takmičenje i novatorstvo (1947), Komisija za higijensko-tehničku zaštitu (1947), Komisija za plaće i takmičenje (1948), Komisija za socijalno osiguranje i odmor (1948), Kulturno-prosvjetna komisija (1948), Komisija za sport (1948), Komisija za organizacijsko-kadrovska pitanja i statistiku (1950), Komisija za socijalno osiguranje, odmor i snabdijevanje (1950), Kulturno-prosvjetno odjeljenje (1950), Komisija za socijalno osiguranje i radne odnose (1951), Komisija za socijalno osiguranje (1952), Komisija za socijalno osiguranje i HTZ (1953), Komisija za radničko upravljanje (1955), Komisija za socijalno osiguranje, HTZ i standard (1956), Komisija za kulturna pitanja (1956), Komisija za tarifna i privredna pitanja (1958), Komisija za stručne kadrove (1958), Organizacijska komisija (1959), Komisija za privredna i ekonomska pitanja (1959), Komisija za zdravstvenu i higijensko-tehničku zaštitu (1959), Komisija za privredna pitanja i društveno upravljanje (1961), Komisija za životne uslove i pitanje standarda (1961) i Komisija za socijalna pitanja i HTZ (1962).