ARHiNET - Sindikat rudarskih radnika Jugoslavije. Zemaljski odbor za Hrvatsku

Povijest:	Odlukom Glavnog odbora Jedinstvenih sindikata radnika i namještenika Jugoslavije (JSRNJ) na drugom plenumu 1.-2. travnja 1945, formiran je Savez radnika i namještenika rudarske industrije Jugoslavije. Zemaljski odbor JSRNJ-a za Hrvatsku formirao je Zemaljsko tajništvo Saveza radnika i namještenika rudarske industrije Jugoslavije za Hrvatsku. Na Prvom kongresu JSRNJ-a, odnosno Saveza sindikata Jugoslavije (SSJ), 24.-28. listopada 1948., odlučeno je o mijenjanju naziva sindikalnih saveza u sindikate. Na taj način Savez je promijenio ime u Sindikat radnika i službenika rudarske industrije Jugoslavije, Zemaljski odbor za Hrvatsku. Od 1955. organizacija je imala naziv Sindikat rudarskih radnika Jugoslavije, Zemaljski odbor za Hrvatsku. Djeluje do 1955. kada se sa Sindikatom radnika i službenika metalurgije ujedinio u Sindikat rudarskih i metalurgijskih radnika Jugoslavije, Republički odbor za Hrvatsku.
Sjedišta:	Zagreb (1945 - 1955)
Djelatnost:	U svojim počecima sindikat je bio aktivan na rješavanju pitanja socijalnog osiguranja, izbora radničkih povjerenika, kolektivnih ugovora, zdravstvene zaštite, godišnjih odmora, radnog staža te posredovanja u radu. Kasnije se težište rada usmjerava na pitanja tarifne politike, radničkog samoupravljanja, socijalnog osiguranja, ekonomsko-stručnog obrazovanja radnika, higijensko-tehničke zaštite radnika, organizacijska pitanja te materijalno i financijsko poslovanje.
Unutarnji ustroj / genealogija:	Od osnutka 1945. na čelu sindikata bilo je Zemaljsko tajništvo. Osnovu sindikalnog organiziranja činila je podružnica koja se osnivala u poduzeću ili ustanovi, a mogla se osnovati i mjesna podružnica koja je obuhvaćala sve članove sindikata ili radnike jedne profesije u pojedinom mjestu. Na čelu podružnice bila je uprava od 5 članova izabrana na skupštini podružnice. Prema Statutu SSJ iz 1948. najviši je organ sindikata Skupština, a između dviju skupština Zemaljski odbor. U kotaru, gradu, rajonu i mjestu najviši organ je skupština odnosno kotarski, gradski, rajonski i mjesni odbor. Postojala su slijedeća radna tijela: Organizaciono odjeljenje (1945), Komisija za tarifu i takmičenje (1945), Financijsko odjeljenje (1945), Organizacijsko-instruktorsko odjeljenje (1946), Kulturno-prosvjetno odjeljenje (1947), Komisija za socijalno osiguranje i higijensko-tehničku zaštitu (1947), Organizacijsko-instruktorska komisija (1948), Organizaciona komisija (1949), Komisija za plaće i takmičenje (1949), Komisija za snabdijevanje (1949), Komisija za socijalno osiguranje (1949), Komisija za zaštitu rada (1949), Komisija za zaštitu rada, socijalno osiguranje, snabdijevanje i godišnje odmora (1950), Komisija za HTZ, socijalno osiguranje, snabdijevanje, stanove i godišnje odmore (1951), Komisija za tarifna pitanja (1952), Komisija za HTZ, socijalno osiguranje i godišnje odmore (1952), Komisija za plaće i takmičenje (1954), Komisija za HTZ i socijalno osiguranje (1954) i Organizacijsko-instruktorsko odjeljenje (1955).