ARHiNET - Sindikat tekstilno-kožarskih i gumarskih radnika Jugoslavije. Republički odbor za Hrvatsku

Povijest:	Godine 1955. ujedinjenjem Sindikata radnika i službenika kožarsko-prerađivačke industrije i Sindikata radnika i službenika tekstilno-odjevne industrije Jugoslavije osnovan je Sindikat tekstilno-kožarskih radnika Jugoslavije, Republički odbor za Hrvatsku. Od 1959. naziv mu je Sindikat tekstilno-kožarskih i gumarskih radnika Jugoslavije, Republički odbor za Hrvatsku. Djelovao je do 1963. kada se sa Sindikatom metalskih radnika, Sindikatom radnika rudarstva, metalurgije i kemijske industrije, Sindikatom radnika industrije drveta šumarstva i Sindikatom radnika štampe i papira ujedinio u Sindikat radnika industrije i rudarstva Jugoslavije, Republički odbor za Hrvatsku. Svoj rad obnavlja 1974. prilikom nove reorganizacije sindikata pod nazivom Sindikat radnika tekstila, kože, gume i obuće Hrvatske.
Sjedišta:	Zagreb (1955 - 1963)
Djelatnost:	Težište rada sindikata bilo je usmjereno na pitanja tarifne politike, socijalnog osiguranja, ekonomsko-stručnog obrazovanja radnika, higijensko-tehničke zaštite radnika, organizacijska pitanja te materijalno i financijsko poslovanje.
Unutarnji ustroj / genealogija:	Najviši organ sindikata bila je Skupština koja se održavala u početku svake godine, zatim svake dvije godine. Između dviju skupština organizacijom je upravljao Republički odbor. Na čelu Republičkog odbora bilo je Predsjedništvo. Njegovo uže tijelo bilo je Sekretarijat. Osnovu sindikalnog organiziranja činila je podružnica koja se osnivala u poduzeću ili ustanovi, a njezini organi bili su skupština i izvršni odbor. Podružnice su se osnivale i na razini općina. Postojala su sljedeća radna tijela: Organizaciona komisija (1955), Komisija za platni sistem, tarifnu politiku i radničko upravljanje (1955), Komisija za obrazovanje radnika (1955), Komisija za plaće, tarife i privredna pitanja (1956), Komisija za radničko upravljanje (1956), Komisija za higijensko-tehničku zaštitu i pravnu zaštitu (1956), Komisija za platni sistem i privrednu politiku (1957), Komisija za radničko i društveno upravljanje (1957), Komisija za tarifna pitanja i radne odnose (1958), Komisija za radničko upravljanje i privrednu problematiku grana (1958), Komisija za socijalnu zaštitu i radne sporove (1958), Financijsko odjeljenje (1958), Komisija za privredni razvoj i kretanje u privredi (1959), Komisija za raspodjelu dohotka, izučavanje sistema, nagrađivanja i tarifni pravilnici (1959), Komisija za zaštitu radnika, radne odnose i HTZ (1959), Komisija za stručno obrazovanje i stručno školstvo (1959), Komisija za radnu ženu i radnu porodicu (1959), Organizacijsko-kadrovska komisija (1961), Komisija za privredna pitanja (1961), Komisija raspodjelu čistog prihoda (1961), Komisija za radničko upravljanje (1961) i Komisija za raspodjelu iz oblasti životnih i radnih uslova radnih ljudi (1961).