ARHiNET - Sindikat zanatskih radnika Jugoslavije. Republički odbor za Hrvatsku

Naziv:	Sindikat zanatskih radnika Jugoslavije. Republički odbor za Hrvatsku
Vrsta entiteta:	pravna osoba
Razdoblje:	1947 - 1955
Normativni nazivi:	Sindikat zanatskih radnika Jugoslavije. Republički odbor za Hrvatsku (hrvatski)
Povijesni nazivi:	Savez radnika mjesne industrije i zanatstva Jugoslavije. Tajništvo za Hrvatsku (1947 - 1948) (hrvatski) Sindikat radnika mjesne industrije i zanatstva Jugoslavije. Zemaljski odbor za Hrvatsku (1948 - 1950) (hrvatski) Sindikat zanatskih radnika Jugoslavije. Zemaljski odbor za Hrvatsku (1950 - 1955) (hrvatski) Sindikat zanatskih radnika Jugoslavije. Republički odbor za Hrvatsku (1955 - ) (hrvatski)
Aktivnost:	Stvaratelj više ne djeluje

Povijest:	Godine 1947. od Saveza kućnog pomoćnog osoblja Jugoslavije i Saveza brijačko-vlasuljarskih radnika Jugoslavije formiran je Savez radnika mjesne industrije i zanatstva Jugoslavije na čelu kojega je u Hrvatskoj bilo Tajništvo. Na Prvom kongresu JSRNJ-a, odnosno Saveza sindikata Jugoslavije (SSJ), 24.-28. listopada 1948., odlučeno je o mijenjanju naziva sindikalnih saveza u sindikate. Na taj način Savez je promijenio ime u Sindikat radnika mjesne industrije i zanatstva Jugoslavije, Zemaljski odbor za Hrvatsku, a od 1950. naziv mu je Sindikat zanatskih radnika Jugoslavije, Zemaljski odbor za Hrvatsku. Godine 1955. Zemaljski odbor promijenio je ime u Republički odbor. Krajem iste godine ujedinjuje se sa Sindikatom radnika i službenika komunalnih poduzeća i ustanova Jugoslavije u Sindikat komunalnih i zanatskih radnika Jugoslavije. Godine 1963. članovi toga sindikata postali su članovi Sindikata radnika uslužnih djelatnosti Jugoslavije. Godine 1974. zanatski radnici ponovno osnivaju vlastiti sindikat – Sindikat radnika u zanatstvu Hrvatske.
Sjedišta:	Zagreb (1947 - 1955)
Djelatnost:	U svojim počecima sindikat je aktivan na rješavanju pitanja socijalnog osiguranja, izbora radničkih povjerenika, kolektivnih ugovora, zdravstvene zaštite, godišnjih odmora, radnog staža te posredovanja u radu. Kasnije se težište rada usmjerava na pitanja tarifne politike, socijalnog osiguranja, ekonomsko-stručnog obrazovanja radnika, higijensko-tehničke zaštite radnika, organizacijska pitanja te materijalno i financijsko poslovanje.
Unutarnji ustroj / genealogija:	Od osnutka na čelu sindikata bilo je Tajništvo. Osnovu sindikalnog organiziranja činila je podružnica koja se osnivala u poduzeću ili ustanovi, a mogla se osnovati i mjesna podružnica koja je obuhvaćala sve članove sindikata ili radnike jedne profesije u pojedinom mjestu. Na čelu podružnice bila je uprava od 5 članova izabrana na skupštini podružnice. Prema Statutu SSJ-a iz 1948. najviši organ sindikata u republici je Skupština, a između dviju skupština Zemaljski odbor. U kotaru, gradu, rajonu i mjestu najviši organ je skupština odnosno kotarski, gradski, rajonski i mjesni odbor. Postojala su sljedeća radna tijela: Organizaciona komisija (1946), Komisija za zaštitu rada, socijalno osiguranje i radne odnose (1946), Komisija za takmičenje i plaće (1947), Sektor omladinskog aktiva (1948), Komisija za kulturno-prosvjetni rad (1949), Komisija za radničko upravljanje i privredna pitanja (1950), Komisija za tarifna pitanja (1950), Komisija za zaštitu rada, socijalno osiguranje, radne odnose i godišnje odmore (1951), Komisija za stručno obrazovanje (1951), Komisija za zaštitu rada, socijalno osiguranje i radne odnose (1952), Komisija za privredna pitanja (1953), Komisija za privredna pitanja i radničko upravljanje (1954) i Komisija za stručno osposobljavanje (1955).