ARHiNET - Sindikat zdravstvenih radnika Jugoslavije. Republički odbor za Hrvatsku

Naziv:	Sindikat zdravstvenih radnika Jugoslavije. Republički odbor za Hrvatsku
Vrsta entiteta:	pravna osoba
Razdoblje:	1945 -
Normativni nazivi:	Sindikat zdravstvenih radnika Jugoslavije. Republički odbor za Hrvatsku (hrvatski)
Povijesni nazivi:	Samostalni sindikat zdravstva i socijalne skrbi Hrvatske (hrvatski) Savez službenika zdravstvenih i socijalnih ustanova Jugoslavije. Tajništvo za Hrvatsku (1945 - 1948) (hrvatski) Sindikat službenika zdravstvenih i socijalnih ustanova Jugoslavije. Zemaljski odbor za Hrvatsku (1948 - 1949) (hrvatski) Sindikat zdravstvenih radnika Jugoslavije. Zemaljski odbor za Hrvatsku (1949 - 1955) (hrvatski) Sindikat zdravstvenih radnika Jugoslavije. Republički odbor za Hrvatsku (1955 - 1963) (hrvatski) Sindikat radnika u djelatnostima zdravstva, socijalnog osiguranja i socijalne zaštite SR Hrvatske (1974 - 1982) (hrvatski) Sindikat radnika u zdravstvu, mirovinskom i invalidskom osiguranju i socijalnoj zaštiti (1982 - 1990) (hrvatski) Samostalni sindikat radnika u djelatnostima zdravstva, mirovinsko-invalidskog osiguranja i socijalne zaštite Hrvatske (1990 - ) (hrvatski)
Aktivnost:	Stvaratelj i dalje djeluje

Povijest:	Odlukom Glavnog odbora Jedinstvenih sindikata radnika i namještenika Jugoslavije (JSRNJ) na drugom plenumu od 1.-2. travnja 1945. formiran je Savez službenika zdravstvenih i socijalnih ustanova Jugoslavije. Zemaljski odbor JSRNJ-a za Hrvatsku formirao je Tajništvo Saveza službenika zdravstvenih i socijalnih ustanova Jugoslavije za Hrvatsku. Na Prvom kongresu JSRNJ-a, odnosno Saveza sindikata Jugoslavije (SSJ), 24.-28. listopada 1948., odlučeno je o mijenjanju naziva sindikalnih saveza u sindikate. Na taj je način Savez promijenio ime u Sindikat službenika zdravstvenih i socijalnih ustanova Jugoslavije, Zemaljski odbor za Hrvatsku. Od 1949. organizacija ima naziv Sindikat zdravstvenih radnika Jugoslavije, Zemaljski odbor za Hrvatsku odnosno od 1955. Republički odbor za Hrvatsku. Djeluje do 1963. kada se sa Sindikatom službenika državnih organa i društvenih službi, Sindikatom prosvjetnih i naučnih radnika, Federacijom sindikata službenika i radnika javnih službi i Sindikatom radnika kulturno-umjetničkih ustanova ujedinjuje u Sindikat radnika društvenih djelatnosti Jugoslavije, Republički odbor za Hrvatsku. Svoj rad nastavlja 1974. u Sindikatu radnika u djelatnostima zdravstva, socijalnog osiguranja i socijalne zaštite SR Hrvatske, koji 1982. mijenja naziv Sindikat radnika u zdravstvu, mirovinskom i invalidskom osiguranju i socijalnoj zaštiti. Od 1990. djeluje pod nazivom Samostalni sindikat radnika u djelatnostima zdravstva, mirovinsko-invalidskog osiguranja i socijalne zaštite Hrvatske. Današnji naziv mu je Samostalni sindikat zdravstva i socijalne skrbi Hrvatske.
Sjedišta:	Zagreb
Djelatnost:	U svojim počecima sindikat je aktivan na rješavanju pitanja socijalnog osiguranja, izbora radničkih povjerenika, kolektivnih ugovora, zdravstvene zaštite, godišnjih odmora, radnog staža te posredovanja u radu. Kasnije se težište rada usmjerava na pitanja tarifne politike, socijalnog osiguranja, ekonomsko-stručnog obrazovanja radnika, higijensko-tehničke zaštite radnika, organizacijska pitanja te materijalno i financijsko poslovanje.
Unutarnji ustroj / genealogija:	Od osnutka 1945. na čelu sindikata bilo je Tajništvo. Osnovu sindikalnog organiziranja činila je podružnica koja se osnivala u poduzeću ili ustanovi, a mogla se osnovati i mjesna podružnica koja je obuhvaćala sve članove sindikata ili radnike jedne profesije u pojedinom mjestu. Na čelu podružnice bila je uprava od 5 članova izabrana na skupštini podružnice. Prema Statutu SSJ-a iz 1948. najviši je organ sindikata Skupština koja se održavala u početku svake tri godine, zatim svake godine, a kasnije svake dvije godine. Između dviju skupština organizacijom je upravljao Zemaljski odbor odnosno od 1955. Republički odbor. Postojala su sljedeća radna tijela: Organizacijsko-instruktorsko odjeljenje (1945), Financijsko odjeljenje (1945), Komisija za plaće i takmičenje (1947), Komisija za zaštitu rada i socijalno osiguranje (1948), Komisija za kulturu i prosvjetu i fiskulturno odjeljenje (1948), Komisija za zaštitu rada, socijalno osiguranje i godišnje odmore (1949), Komisija za društveno upravljanje (1951), Komisija za tarifna pitanja i radničko upravljanje (1954), Komisija za zaštitu rada i socijalno osiguranje (1955), Komisija za društveno upravljanje (1955), Komisija za kulturno-prosvjetni rad (1956), Komisija za zaštitu rada, socijalno osiguranje i godišnje odmore (1956), Komisija za standard (1957), Komisija za stručno uzdizanje (1957), Komisija za prevođenje i sistematizaciju (1957), Komisija za stručno uzdizanje i školstvo (1959), Komisija za kadrove (1960), Komisija za raspodjelu i osobne dohotke (1961), Komisija za samoupravljanje (1961), Komisija za radne odnose (1961), Komisija za stručne organizacije (1961), Komisija za probleme radne porodice i radne žene (1961) i Komisija za stručno uzdizanje kadrova (1962).