ARHiNET - Slavenska banka d.d.

Povijest:	Slavenska banka d.d. u Zagrebu osnovana je 1. srpnja 1918. godine, pod imenom Narodna banka d.d. u Zagrebu. Godine 1921. banka je promjenila ime u Slavenska banka. Od 4. siječnja 1930. banka je u likvidaciji. Na temelju rješenja Ministarstva financija FNRJ od 19. studenoga 1946. određena je likvidacija Slavenske banke d.d. u Zagrebu u likvidaciji (NN 19/1947). Okružni sud za grad Zagreb objavio je 6. kolovoza 1947. da je u trgovačkom registru proveden upis brisanja Slavenske banke d.d. u likvidaciji u Zagrebu, temeljem rješenja Ministarstva financija (NN 96/1947).
Sjedišta:	Zagreb
Djelatnost:	Kupovina i prodaja deviza i valuta, štedni ulozi, te financiranje trgovačkih i industrijskih poduzeća. Banka je 1920. preuzela Kotarsku štedionicu d.d. u Zagrebu i proširila djelatnost na Južnu Ameriku, gdje se povezala s Jugoslavenskom bankom u Čileu, ali osnovala i samostalne agencije u većim gradovima. U lipnju 1920. fuzijom preuzima Prvu hrvatsku činovničku zadrugu. Od 29. travnja 1922., tj. sjedinjenja s Bjelovarskom štedionicom, posluje kao njezina filijala (NN 111/1922). Dana 2. travnja 1922. fuzionirala je s Jugoslavenskom Unio bankom u Beogradu (NN 108/1922).
Unutarnji ustroj / genealogija:	Prema Trgovačkom zakonu iz 1875. poslovima dioničkih društava, pa tako i banaka, upravljalo je ravnateljstvo koje se sastojalo od jedne ili više osoba izabranih između dioničara ili drugih osoba. Postojao je i nadzorni odbor koji je bio sastavljen barem iz tri člana. Odbor je kontrolirao vođenje poslova društva u svim granama. Bio je dužan ispitivati godišnje račune i bilancu, kao i prijedloge razdiobe dobitka i o tome svake godine predložiti izvješće glavnoj skupštini (skup svih dioničara). Bez toga izvješća glavna skupština nije mogla donijeti valjane zaključke u vezi razdiobe dobitka.