POČETNA
STVARATELJI
O SUSTAVU
POMOĆ
Stvaratelji
Naziv:
Distriktualni sudbeni stol Kraljevina Dalmacije, Hrvatske i Slavonije
Vrsta entiteta:
pravna osoba
Razdoblje:
1725 - 1850
Normativni nazivi:
Kraljevina Dalmacije, Hrvatske i Slavonije. Distriktualni sudbeni stol (hrvatski)
Povijesni nazivi:
Tabula Regia Iudiciaria Regnorum Dalmatiae, Croatiae et Sclavoniae Districtualis (1725 - 1848) (hrvatski)
Sudbeni stol Kraljevina Dalmacije, Hrvatske i Slavonije (1848 - 1850) (hrvatski)
Aktivnost:
Stvaratelj više ne djeluje
Povijest:
Zakonskim člankom Ugarskog sabora § 28/1715., donesena je odluka da se ustroji sud koji će suditi u onim parnicama u kojima je do tada sudio Protonotarski sud. Hrvatski sabor na sjednici od 3. kolovoza 1723. donio je odluku o prijedlogu kralju za uvođenju nove institucije suda za Kraljevinu. Sabor je istaknuo kako je na Ugarskom saboru bila donesena odluka da se u cilju točnijeg i bržeg upravljanja sudstvom ukinu protonotarski sudovi, te da se na njihovo mjesto imaju osnovati 4 distriktualna suda u Ugarskoj. Stoga je Sabor predložio osnivanje jednog Distriktualnog suda za Kraljevinu Hrvatsku i Slavoniju te istaknuo kako je Protonotarski sud, zbog rijetkosti parnica, suvišan. Kralj Karlo VI. odredio je reskriptom od 7. lipnja 1725., da se ustroji sud kojeg će činiti: predsjedavajući, 4 prisjednika i 1 prisegnuti bilježnik, a koje će imenovati kralj na prijedlog Sabora. Odredio je da se sud sastaje triput godišnje u Zagrebu (na prvu nedjelju korizme, na blagdan sv. Filipa i Jakova te na blagdan sv. Stjepana kralja), i da sjednice trebaju trajati sve dok parnice ne budu riješene. Josip II. prenio je reformom sudstva 1785. parnice prve molbe s Banskog stola na Distriktualni sud, dok je Leopold II. vratio 1790. organizaciju sudstva na prijašnje stanje. Distriktualni sud djelovao je do reforme sudstva 1850. kada je je njegove parnice preuzeo Banski stol.
Sjedišta:
Zagreb (1725 - 1850)
Djelatnost:
Nižestupanjski sud koji je sudio u parnicama za koje je prije bio nadležan Protonotarski sud: građanske parnice (sporovi oko diobe imovine preminulog između nasljednika).
Unutarnji ustroj / genealogija:
Nakon što je Leopold II. vratio organizaciju sudstva na stanje prije 1785. Distriktualni su sud činili: predsjedavajući, pet prisjednika, bilježnik i odvjetnik siromašnih. Pomoćno osoblje činili su protokolist, ekspeditor i trojica kancelista te jedan sluga.
Stvaratelji:
(1725 - 1850)
(1725 - 1850)
(1725 - 1850)
Arhivsko gradivo:
1. fond/
HR-HDA-387 Sudbeni stol
(stvaratelj)
Literatura:
Kelemen, E. Institutiones juris privati Hungarici : quas nobilis juventutis Hungariae usibus. Tomus IV,
Beuc, Ivan. Povijest institucija državne vlasti Kraljevine Hrvatske, Slavonije i Dalmacije : pravnopovijesne studije ,
Lanović, M. Privatno pravo Tripartita : za nastavne potrebe Pravničkog fakulteta ,
Identifikator:
HR-HDA/S - 9553
Pravila ili propisi:
ISAAR(CPF) Međunarodni standard arhivističkog normiranog zapisa za pravne i fizičke osobe i obitelji, 2. izdanje, Zagreb, Hrvatski državni arhiv, 2006.
Status zapisa:
izmijenjena inačica
Podrobnost:
djelomičan
Jezik opisa:
hrvatski
Pismo opisa:
latinica
DRŽAVNI ARHIVI U RH
|
ARHIVI U EUROPI I SVIJETU
|
KONTAKT
Sva prava pridržana - Hrvatski državni arhiv e-mail:
arhinet@arhiv.hr