Mirom u Schönbrunnu 14.X.1809., Austrija je ustupila Francuskoj Hrvatsku južno od Save. Karlovac je postao glavno mjesto pokrajine Građanske Hrvatske, te sjedište okružja (district) i kotara (canton).

Naredbom o ustrojenju Ilirskih Pokrajina od 15.IV.1811., početkom 1812. uveden je francuski sudski sustav u Ilirskim pokrajinama: pomirbeni, prvostupanjski, trgovački i prizivni sudovi; u kaznenim predmetima prevotalni sud i vojna komisija. Za cijelo područje Ilirskih Pokrajina ustanovljena su tri prizivna suda: u Ljubljani, Zadru (za Dalmaciju) i u Dubrovniku (za područje bivše Dubrovačke republike i Boke Kotorske). Prvostupanjski sudovi osnovani su u Ljubljani, Beljaku, Novom Mestu, Trstu, Gorici, Rijeci, Karlovcu, Zadru, Splitu, Dubrovniku i Kotoru. Nadzor nad prvostupanjskim sudovima imali su gore spomenuti prizivni sudovi u Ljubljani, Zadru i Dubrovniku.

Francuski pravosudni sustav prestaje 1813. prestankom francuske uprave u Građanskoj Hrvatskoj.

Prvostupanjski su sudovi sudili u svim građanskim sporovima koji su prelazili nadležnost pomirbenih sudova te donosili presude posljednjeg stupnja u tekućim parnicama čija vrijednost nije prelazila 1.000 franaka glavnice ili 50 franaka kamate. Pored toga presuđivali su i u prizivima na prvostupanjske presude izrečene na pomirbenim sudovima.

Za prvostupanjske sudove u Ljubljani, Novom Mestu, Beljaku, Trstu, Gorici, Karlovcu i Rijeci bio je nadležan prizivni sud u Ljubljani.

Prvostupanjski sud činili su predsjednik, dva suca, tri zamjenika, carski odvjetnik i pisar.